Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale jer se ulagači plaše usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, ako monetarne vlasti ne uvedu dodatne poticajne mjere, a ponovno ih zabrinjava i europska dužnička kriza.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,2 posto, na 13.060 bodova, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 3.080 bodova. S&P 500 oslabio je, pak, 0,7 posto, na 1.398 bodova, što je njegov najveći tjedni pad u ovoj godini. Zapisnik s posljednje sjednice čelnika Feda pokazao je da se od njih 10 samo dvoje zalaže za daljnje labavljenje monetarne politike, zbog čega je splasnula nada ulagača da će američka središnja banka uskoro uvesti dodatne poticajne mjere. Ni Europska središnja banka zasad nije spremna dodatno popustiti monetarnu politiku. - Glavna podrška gospodarstvima i financijskim tržištima u posljednje dvije godine stizala je od poticajnih mjera monetarnih vlasti. A bez njih postavlja se pitanje jesu li gospodarstva dovoljno snažna za samostalni rast, kaže Bruce Bittles, strateg u tvrtki Robert W. Baird. Američko gospodarstvo stabilno raste, no niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje, kada je bruto domaći proizvod ojačao 3 posto. Procjenjuje se da je u prvom tromjesečju ove godine američko gospodarstvo poraslo oko 2 posto. Usporava se i oporavak američkog tržišta rada. U petak je objavljeno da je u ožujku broj zaposlenih porastao za 120.000, što je znatno manje od očekivanih 203.000 i znatno manje nego mjesec dana prije. U petak se na Wall Streetu zbog blagdana nije radilo, no nakon ovih podataka terminski su indeksi oštro pali. Pritom ulagače nije utješio ni pad stope nezaposlenosti s 8,3 na 8,2 posto, novu najnižu razinu u tri godine. Ulagače ponovno zabrinjava i europska dužnička kriza. Na prošlotjednoj aukciji Španjolska je prodala 2,6 milijardi eura obveznica, uz znatno višu cijenu nego na ranijim aukcijama.Prinosi na španjolske 10-godišnje obveznice dosegnuli su 5,7 posto, najvišu razinu od siječnja, što pokazuje da ulagače zabrinjava stanje državnih financije te posustale članice eurozone. Posljednjih mjeseci prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone uglavnom su padali zbog povećane likvidnosti na financijskim tržištima. Od kraja prošle godine Europska središnja banka plasirala je na tržište u dvije operacije refinanciranja jeftine trogodišnje kredite u ukupnom iznosu od 1.000 milijardi eura. Iako se analitičari slažu da su dvije aukcije jeftinih zajmova spriječile znatniji pad kreditnih plasmana banaka, najnoviji podaci ne ukazuju na jačanje kreditne aktivnosti, pa se postavlja pitanje stiže li novac tamo gdje bi trebao.Uz to, gospodarstvo eurozone klizi u recesiju. Premda većina analitičara ne očekuje dublju recesiju, pitanje je kada bi mogao uslijediti oporavak, s obzirom da su mnoge članice eurozone zbog prezaduženosti prisiljene na uvođenje oštrih mjera štednje, što ne pogoduje oporavku gospodarstva. Zbog toga se ulagači plaše opasne spirale u kojoj dužnička kriza produbljuje recesiju, a recesija dužničku krizu. Naime, niz članica eurozone uvodi mjere štednje kako bi ublažile financijske probleme, a to izaziva slabljenje gospodarstva. S druge strane, slabljenje gospodarstva izaziva pad proračunskih prihoda, što otežava rješavanje dužničkih problema.I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 0,79 posto, na 5.723 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,47 posto, na 6.775 bodova, a pariški CAC 3,04 posto, na 3.319 bodova.Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 3,9 posto, na 9.688 bodova, što je njegov najveći tjedni gubitak od kolovoza prošle godine.