Crobex indeks Zagrebačke burze pao je i prošloga tjedna, petoga zaredom, a ako se silazni trend nastavi, pitanje je hoće li se idućih dana uspjeti održati iznad razine od početka godine.
Crobex indeks potonuo je prošloga tjedna 1,45 posto, na 1.768 bodova, nedaleko najniže ovogodišnje razine od 1.763 boda, na kojoj je bio 2. siječnja. U proteklih pet tjedna Crobex je izgubio 3,3 posto.
Crobex10 spustio se, pak, protekloga tjedna 1,06 posto, na 1.001 bod, što je njegova najniža razina od 3. siječnja, kada je iznosio 986,9 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je prošloga tjedna 50,4 milijuna kuna, što je oko 13 milijuna više nego tjedan dana prije. U blok transakciji ostvareno je još 2,2 milijuna kuna prometa dionicom Slatinske banke.
Najlikvidnija je bila dionica HT-a, s prometom od 12,85 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,43 posto, na 173,25 kuna.
Veći promet ostvaren je dionicom Plave lagune, 3,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala 1,67 posto, na 2.360 kuna.
U fokusu je bila i dionica Ericssona Nikole Tesle, s prometom od 3,6 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,47 posto, na otprilike 1.443 kune, unatoč objavi da je tvrtka potpisala nekoliko ugovora u vrijednosti 80 milijuna kuna u zemlji i na tržištima susjednih zemalja.
Najveća gubitnica bila je, pak, dionica Diokija, s padom cijene za gotovo 24 posto, na 3,92 kune, uz promet od 1,4 milijuna kuna.
Među rijetkim dobitnicama ističe se dionica Jadranke, čija je cijena porasla 7,7 posto, na 560 kuna, uz promet od oko 645 tisuća kuna.
„Crobex je nastavio kliziti peti tjedan zaredom, a Crobex10 drugi tjedan. Još bilježe mali dobitak od početka godine, no pitanje je hoće li se uspjeti još dugo održati iznad razina s početka godine“, kaže Roman Rinkovec, nezavisni burzovni analitičar.
Kako dodaje, nema posebnog razloga za znatniji pad Crobexa s ovih razina, no dugotrajna stagnacija i nezainteresiranost investitora uzimaju svoj danak.
„Bit će zanimljivo vidjeti kakav će utjecaj izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju imati na tržište kapitala. Usvoje li se preložene izmjene, taj zakon izazvat će pritisak na poslovanje banaka. S obzirom da su bankarski fondovi značajni igrači na domaćem tržištu, pribojavam se da će to i za tržište kapitala imati loše posljedice“, navodi Rinkovec.
Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju je pripremljen, a nakon što ga usvoji Vlada, bit će upućen Hrvatskom saboru na usvajanje, poručeno je ovih dana iz Ministarstva financija. Tim izmjenama strože će se regulirati odnos dužnika i banaka, ponajprije onih zaduženih u švicarskim francima.
Ranije su Hrvatska udruga banka i HNB upozorili da bi te izmjene mogle rezultirati negativnim posljedicama po poslovanje banaka.
HNB je procijenio kako ukupan godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, odnosno oko dvije petine procijenjene neto dobiti banaka za 2013. godinu, a najveći učinak, od 645,2 milijuna kuna, imalo bi smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima.
U tome svjetlu Rinkovec gleda i aktualna negativna kretanja na domaćem tržištu kapitala.
„U domaćem gospodarstvu se i dalje ne vidi svjetlo na kraju tunela, pa se samo možemo nadati da će Crobexi na ovim razinama stagnirati te u idućim danima uspjeti zadržati barem minimalni dobitak u odnos na početak godine“, kaže Rinkovec.
Domaće ulagače nije prošloga tjedna ohrabrio ni snažan rast cijena dionica na svjetskim burzama jer su ulagači odahnuli nakon što je u Washingtonu postignut dogovor o financiranju države.
Na Wall Streetu je Dow Jones porastao 1,1 posto, na 15.399 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,4 posto, na 1.744 boda, najvišu razinu u povijesti.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,1 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 posto, na 8.865 bodova, najvišu razinu u povijesti, a pariški CAC 1,5 posto.
„Na inozemnim burzama prvotno je zavladala euforija, nakon postignutog dogovora u Washingtonu o daljnjem zaduživanju SAD-a. Međutim, čini mi se da dijelu investitora dolazi do svijesti da zapravo ništa nije riješeno. Takav scenarij viđali smo i prošlih godina, riječ je o predstavi u američkom Kongresu koja više nikoga ne nasmijava. Pobornik sam smanjivanja kvantitativnih monetarnih mjera i početka rješavanja velikih američkih dugova“, ističe Rinkovec.
Američki Kongres prošloga je tjedna dogovorio samo privremena rješenja, prema kojima se do 7. veljače povećava razina dozvoljenog zaduživanja države, dok su do 15. siječnja osigurana sredstva za financiranje savezne vlade.
Rinkovec podsjeća da je prošloga tjedna kineska bonitetna agencija Dagong snizila kreditni rejting SAD, unatoč savladavanju proračunske krize u toj zemlji, upozorivši da je solventnost SAD-a i dalje ugrožena, jer se stari dugovi i dalje otplaćuju kroz nova zaduživanja.
„Indeksi su na višegodišnjim ili povijesno rekordnim razinama, pa se neki investitori pitaju koliko dugo još mogu rasti u ovakvim uvjetima u globalnom gospodarstvu“, zaključuje Rinkovec.