Dolar je skliznuo u petak na međunarodnim tržištima na najniže razine u više od tri godine prema košarici najznačajnijih svjetskih valuta i na putu je najvećeg tjednog gubitka u dvije godine.
Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 88,253 boda, najnižu razinu od prosinca 2014. godine. Na putu je tako tjednog gubitka od oko dva posto, najvećeg od veljače 2016.
>>> Tečaj eura najviši u tri godine, dolar zaronio
Dolar je u jednom trenutku u vrijeme rada azijskih tržišta skliznuo na 105,545 jena, najniže u proteklih 15 mjeseci. Na putu je tako tjednog gubitka od gotovo tri posto.
Euro je u takvom ozračju dosegnuo 1,2556 dolara, novu najvišu razinu u tri godine, i na putu je da tjedan zaključi na dobitku od 2,4 posto.
Švicarski franak nakratko je zabilježio najvišu razinu od lipnja 2015. godine prema dolaru, kojim se tako trgovalo po 0,9190 franaka.
>>> Trump: Na kraju želim vidjeti jak dolar
Američku valutu pritišće mnoštvo čimbenika, a povjerenje trgovaca u nju pritisnule su zabrinutosti ulagača zbog američkih manjkova u proračunu i na tekućem računu bilance plaćanja. Manjak na tekućem računu mogao bi u 2019. godini prema nekim procjenama narasti na gotovo 1.000 milijardi dolara u kontekstu skoka državne potrošnje i značajnog smanjenja korporativnih poreza.
Do najnovijeg slabljenja dolara došlo je u trenutku kada su prinosi na američke državne obveznice poskočili na nove najviše razine u četiri godine, budući da su podaci o inflaciji pokazali veći rast cijena u siječnju nego što se očekivalo poduprijevši očekivanja da će američka središnja banka pojačati tempo zaoštravanja monetarne politike i moguće podići kamatne stope i u četiri navrata tijekom ove godine.
>>> Jačanje eura šteti europskim izvoznicima, brine dužnosnike ECB-a
Takva kretanja mnoge su analitičare u najmanju ruku zbunila budući da se viši prinosi na američke državne obveznice inače povezuju sa snažnijim dolarom. Analitičar banke ING Chris Turner kazao je da bi se prekid uobičajene povezanosti u kretanjima prinosa na američke državne obveznice i tečaja dolara mogao objasniti time da su prinosi ojačali uslijed zabrinutosti u vezi proračunskog deficita a ne zbog inflacije.
Reizbor guvernera japanske središnje banka Bank of Japan (BOJ) Haruhika Kurode na novi mandat nije izazvao gotovo nikakve rekacije na tržištima, premda to znači da je nastavak dosadašnje ultra popustljive monetarne politike više nego izvjestan.