Robna tržišta konačno pokazuju znakove života, nakon brutalne rasprodaje u proteklih par godina. Tijekom prvog kvartala Bloomberg Commodity Index pao je na vrijednost koju je zadnji put imao prije 17 godina, a mnoge ključne sirovine borile su se s prevelikom ponudom i padanjem potražnje.
Istovremeno, rudarske i energetske tvrtke doživjele su pad troškova proizvodnje zbog slabijih lokalnih valuta i padanja cijena energenata. Tijekom ožujka ipak su se vidjeli znakovi stabilizacije i drugi kvartal mogao bi napokon ponovno pokazati koliko na tržištu robama ima zanimljivih i dinamičnih imovina. Poručuje to Ole Hansen, glavni rukovoditelj za tržište roba u Saxo banci, u najnovijim predviđanjima za drugi kvartal ‘Essential Trades‘.
- Najbolja i za mnoge iznenađujuće najuspješnija roba tijekom prvog kvartala bila je zlato koje je započelo godinu s cijenom osuđenom na propast zbog očekivanja rasta američkih kamatnih stopa i dolara. Gledajući unazad, oporavak i nije trebao biti toliko iznenađujući jer je smjer kretanja zlata nakon početka ciklusa podizanja kamatne stope u SAD-u bio prema gore, dok je dolar počeo padati – podsjeća Hansen i pojašnjava da neizvjesnost, pad kamatnih stopa, volatilnost na tržištu dionicama, slabiji dolar i rast inflacije obično uzrokuju povećanje cijene zlata.
Osim potonjeg, svi ostali faktori bili su prisutni posljednjih nekoliko mjeseci te su pridonijeli promjeni i na kraju promijenili zanimanje i povećali naklonost prema zlatu. Kako ulazimo u drugi kvartal, zlato je zadržalo svoju snagu usprkos poboljšanim stanjima na drugim tržištima. Pojedini analitičari upravo ta smatraju početnim znakom opasnosti i ako zlato nastavi rasti, neće se dogoditi značajniji oporavak roba koje ovise o gospodarskom rastu, kao što su industrijski materijali i energija.
- Državni dug u razvijenom svijetu od oko 16 bilijuna dolara trenutno ima prinos od jedan posto ili manje, kako navodi Bloomberg. Taj korak prema sve nižim i čak negativnim stopama vjerojatno je jedan od glavnih razloga zašto je zlato ponovno zanimljivo investitorima. Središnje banke, osim možda američkog FOMC-a, nastavit će podržavati režim niskih stopa, pa investitori zato učvršćuju svoje pozicije u zlatu – kaže Hansen i naglašava da u drugom kvartalu ne očekuje značajniju obnovu cijene zlata i trgovat će se maksimalno na razini od 1,310 dolara za uncu.
Ako zanemarimo osjećaj nesigurnosti na tržištu zbog čega se favorizira zlato, potencijal vidimo u srebru, poručuju iz Saxo banke. U prvom kvartalu srebro je, u odnosu na zlato, dosegnulo najnižu razinu u proteklih osam godina. Naime, pola svjetske proizvodnje srebra je nusproizvod u vađenju industrijskih materijala, a kako se očekuje smanjenje proizvodnje u sektoru rudarenja industrijskih metala, smanjit će se i proizvodnja srebra te će se time poboljšati izgledi oporavka cijene. Stoga smo i dalje skloniji srebru nego zlatu tijekom drugog kvartala, optimistični su za ulaganja u srebro u danskoj investicijskoj banci.
Tijekom prvog kvartala nafta je na sebe preuzela ulogu pokretača svega i svačega, no već se sada vidi poboljšanje raspoloženja u odnosu na mračno doba iz sredine siječnja kada je cijena nafte tipa Brent pala na najnižu točku u 12 godina. Za poboljšanje u cijeni i trgovanju najzaslužniji su OPEC-ova verbalna intervencija da će podržati cijenu, manja zabrinutost da će se dogoditi pad potražnje, ponajprije povezano uz Kinu, te povremeni prekidi opskrbe unutar i izvan OPEC saveza.
- Ipak, važnije je usporavanje proizvodnje u SAD-u, za koje se očekuje da će se nastaviti i u sljedećim mjesecima, osim ako oporavak nafte ne doživi besmisleno i neočekivano vraćanje na 50 dolara za barel. Tržište će se postupno usmjeriti na trenutak očekivanog poklapanja ponude i potražnje i, prema sadašnjim pretpostavkama, to bi se ipak moglo dogoditi prije kraja 2017., kako se do nedavno očekivalo. No, koliko god bilo važno postići ravnotežu ponude i potražnje, globalni višak ponude ipak je ključni problem čije rješavanje može potrajati – smatra prvi čovjek za robna tržišta u Saxo banci.
Dugoročno gledano, višemilijunsko smanjenje ulaganja u pronalazak novih izvora nafte podržat će oporavak cijena u nadolazećim godinama. No, neizvjesno je kada će se to točno dogoditi, pa ćemo vrlo vjerojatno viđati nekoliko lažnih početnih pozitivnih razdoblja koja će biti samo jedan korak unatrag, s ponovnim rasprodajama. Kada je riječ o drugom kvartalu, očekujemo cijenu nafte između 35 i 40 dolara za barel, ali bez rizika da će ići značajno niže, zaključuju iz Saxo banke.