Hrvatska narodna banka i predstavnici osam najvećih poslovnih banaka i Hrvatske banke za obnovu i razvitak dogovorili su danas mjere kojima bi se osiguralo ukupno osam milijardi kuna za financiranje gospodarskog oporavka.
To se posebno odnosi na projekte koji pridonose poboljšanju platne bilance, a krediti za te namjene bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, izvijestili su iz središnje banke.Dogovoreno je da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa smanjivanjem obvezne pričuve u kunskom dijelu, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela.To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio 8 milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope, priopćeno je iz HNB-a.Navode da je u Hrvatskoj narodnoj banci danas održan sastanak s predstavnicima osam najvećih poslovnih banaka i HBOR-a, uz prisustvo ministra financija Slavka Linića, na kojem je razmatran prijedlog središnje banke da se smanjenjem stope obvezne pričuve s 15 posto na 13,5 posto oslobodi bankovnom sustavu oko 5 milijardi kuna, od čega oko 4,1 milijardu u kunskom i oko 900 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve, a da banke iz drugih izvora pridruže još 8 milijardi kuna za program financiranja gospodarskog oporavka, a napose projekata koji pridonose poboljšanju platne bilance.Tako bi se u tu svrhu tijekom ove i sljedeće godine moglo usmjeriti oko 12 milijardi kuna, pod prihvatljivijim uvjetima od dosad nuđenih kredita, uključujući i ugovaranje fiksne kamatne stope.Bankari su u raspravi isticali da i bez tog programa njima ne manjka ni kapitala niti likvidnosti za povećano kreditiranje, ali da se sa strane potražnje ne nudi dovoljno kvalitetnih programa, te da gospodarstvo nije u stanju u ovoj i sljedećoj godini apsorbirati 12 milijardi kuna kredita za projekte koji bi udovoljavali pretpostavljenim kriterijima. No, neosporno je da bi smanjivanje regulatornog troška moralo rezultirati i povoljnijim uvjetima za krajnje korisnike kredita.Na kraju je dogovoreno da, uz 4 milijarde kuna koje središnja banka oslobađa spomenutim smanjivanjem obvezne pričuve, a koje bi preko HBOR-a i njegovog 50-postotnog udjela bile izvor sredstava za kredite iz ovog programa, bankari osiguraju još 4 milijarde kuna iz drugih izvora kao svoju polovicu udjela. To znači da bi ukupni kreditni potencijal za realizaciju ovog modela iznosio 8 milijardi kuna, a krediti bi se ugovarali uz fiksne kamatne stope.Da bi banke potaknuo u realizaciji ovog modela, HNB je, napominje se, predvidio niz dodatnih regulatornih olakšica. Primjerice, priznavanje 50 posto od udjela banaka u takvim plasmanima u izračunu održavanja minimalno potrebne devizne likvidnosti oslobodilo bi bankovnom sustavu približno 300 milijuna eura, kojima bi banke mogle smanjiti svoje inozemno zaduženje ili ih upotrijebiti za druge namjene.Uz to, bankama bi se omogućilo da do kraja ove godine održavaju propisani minimum likvidnosti bez valutnog diferenciranja, tj. u valuti koju imaju - kunama ili devizama.Izuzimanjem sredstava primljenih od multilateralnih razvojnih banaka od izdvajanja pričuve želi se potaknuti njihovo zanimanje za ulaganja u Hrvatskoj, kao i interes ovdašnjih banaka za pribavljanje sredstava iz tih izvora, koji su po ročnosti i cijeni obično povoljniji od drugih.Predviđa se da Savjet Hrvatske narodne banke donese potrebne odluke iz nadležnosti središnje banke već na svojoj predstojećoj sjednici sljedećeg tjedna, što znači da bi primjena mogla započeti već tokom ovog mjeseca, navode iz HNB-a.