Predsjednik udruge Hrvatskih izvoznika (HIZ) Darinko Bago u utorak je kao značajan problem hrvatskih izvoznika naveo nepostojanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om, a izvoznici su nezadovoljni i tečajnom politikom koju provodi HNB.
Bago je na 13. redovnoj skupštini Hrvatskih izvoznika kazao da su izvoznici iznimno nezadovoljni nepostojanjem sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om. Naime, pojasnio je, najveći udio kapitala dolazi iz SAD-a, iz tamošnjih fondova, a i dijelu koji ne dolazi otuda direktno ili indirektno određuje smjernice.
>>>Takiguchi: Hrvatska ima dobrih izvoznih proizvoda, ali japanske tvrtke ne znaju za njih
- Želimo li doista biti u prvoj liniji dostupnosti do kapitala, prije svega moramo dobivati taj kapital iz SAD-a, rekao je Bago.
- Budući da se na taj kapital u SAD-u plaća porez, u Hrvatsku zapravo dolazi kapital iz druge ruke, htjeli mi to prihvatiti ili ne. Jasno, taj kapital je nešto skuplji, nije toliko propulzivan i u pravilu ne afirmira ono što bi nama bilo interesantno, jer dolazi iz nekih drugih manjih regija pa se ne ponaša kao globalni kapital kojeg zanima izvrsnost, poručio je Bago.
>>>HKO i Hrvatski izvoznici započeli suradnju s ciljem jačanja izvoza
Pojednostavljeno, kazao je, želimo biti što snažniji u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, a istovremeno, da bi naša tvrtka koja ostvari ozbiljniji uspjeh u svijetu nastavila s afirmacijom takvog poslovanja mora otvoriti centar u jednoj od zemalja koja ima potpisan sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om i onda može na tom tržištu prikupljati kapital na različite načine.
Druga stvar s kojom Hrvatski izvoznici nisu zadovoljni, kazao je Bago, jest tečajna politika, koja se ne odražava samo u smislu tečaja kune u odnosu na euro, već se radi o nizu mjera.
Iako podržavaju što skoriji ulazak Hrvatske u eurozonu, izvoznici strahuju od mogućega jačanja kune, kao što je to bio slučaj sa slovačkom valutom.
>>>Pokrivenost uvoza izvozom 74,5%: U studenome rekordan mjesečni izvoz i ispodprosječan uvoz
- Kako je velik broj građana zadužen u eurima, jasno je da direktno oko tečaja treba voditi socijalnu politiku. No, bilo bi vrlo nezgodno da krenemo u eurozonu te da u zadnji čas EU donese odluku da moramo jačati kunu. To bi značilo da bi mnogi koji imaju kredit u eurima ili vezan za tečaj eura, morali manje otplaćivati, ali to bi bilo pogubno za hrvatski izvoz, poručio je Bago.
Kada su u pitanju odnosi s HBOR-om, kazao je, došlo je do maloga "zastranjenja", pa je HBOR u omjerima počeo davati previše kredita za turizam, a premalo za izvoz.
- To ne znači da je to što su davali za turizam dovoljno, samo želim reći da je taj omjer bio narušen, pojasnio je Bago.