Iako je tržišna vrijednosti mnogih dionica sa ZSE-a u odnosu na 2009. godinu u velikom minusu, dionice kompanija koje redovito isplaćuju dividendu ulagačima su donijele solidan prinos, pišu analitičari iCapitala.
Jedna od zanimljivijih vijesti na burzi u ponedjeljak bio je prijedlog dividende PBZ-a, što je analitičare iCapitala potaknulo da izračunaju koliku vrijednost zapravo stvaraju dividende.
Usredotočili su se pritom na kompanije na hrvatskom tržištu za koje je poznato da redovito isplaćuju dividendu. Dividende godišnje obično dosežu tek par posto vrijednosti dionica zbog čega možda stvarno ne nude mnogo onima koji žele brzo ostvariti značajan povrat, ali uzme li se nešto duži period svakako predstavljaju zanimljivu komponentu odluke prilikom odabire dionice u koju će investitor uložiti.
Rezultati pokazuju da su najbolje prošli investitori koji su početkom 2009. kupili dionice AD Plastika. Jedna dionica na burzi je tada koštala nešto ispod 40 kuna, dok je danas skoro udvostručena i doseže skoro 78 kuna (unatoč trendu pada u posljednjih par mjeseci). Osim toga, investitori su dosad dobili ukupno 33 kune dividende po dionici, što, kada bi se dodalo na cijenu, znači da je investitor ostvario prinos od 178 posto.
Investitori koji su uložili u Končar - D&ST su dobili ukupno 404,56 kuna dividende, dok su dionicu kupili za 650 kuna. Prinos bez dividende je pritom 69 posto, a s dividendom 131 posto. Slično je i s prinosima na dionice Ericssona Nikola Tesla (8 posto bez i 94 posto sa dividendom) te PBZ-a (26 posto bez i 57 posto sa dividendom).
O tome koliko važna može biti dividenda govori i slučaj HT-a, čija je cijena pala za 19 posto, ali prinos s uključenom dividendom iznosi 50 posto. Slično je i sa Zagrebačkom bankom, gdje dioničari na cijeni gube osam posto, ali su s dividendom u dobitku od 18 posto, zaključuju u iCapitalu.