Kineske financijske trzavice značajno su utjecale na volatilnost na tržištu roba ovaj tjedan, ali na niže cijene i trgovanje sirovom naftom i zlatom utjecali su i drugi faktori, naglašava Ole Hansen, rukovoditelj strategije za robe u Saxo Banci.
- Tržište već neko vrijeme nastoji uspostaviti donju razinu u trgovanju sirovom naftom. Osim eskalacije rizika u Kini što je problematizira buduću potražnju za sirovom naftom, živnulo je američko je tržište i povećava se broj bušotina i zaliha, što znači da proizvođači, naročito oni iz škriljevca, uspijevaju proizvesti naftu bez obzira na prodajnu cijenu od oko 60 dolara. Istovremeno, OPEC izbacuje na tržište količine koje su rekordne od 2012., podupirući time već dugo prisutnu zasićenost ponude. Isto tako i pregovori s Iranom već dugo traju, a iako za sada nema dogovora, ako do njega dođe naravno da će s vremenom na tržište ući i njihova nafta – nabraja Hansen razloge za pad cijene i zaključuje da će cijena na tržištu doći u raspon od 50 do 56 dolara za barel u sljedećim mjesecima. Sirova nafta tipa WTI ovaj je tjedan niža za 5,8 posto, a Brent naftom se trguje za 1,4 posto nižim cijenama.
Plemeniti metali obično izvuku korist od volatilnosti koja je zavladala tržištem, ali ulagači ovaj put nisu reagirali prema tradiciji. Kao i većina drugih roba, zlato je u padu posljednjih tjedna i ulagači su na ‘short‘ pozicijama ili ga prodaju. Brojke potvrđuju da je XAUUSD par niži za 0,5 posto, a XAUEUR za 0,3 posto na tjednoj razini. Hedge fondovi drže net-long pozicije, ali i to su najniže razine koje smo zabilježili već duže vrijeme, komentira Hansen.
Poljoprivredni sektor je jedini zabilježio dobitke u ovom mjesecu, poručuju analize Saxo Banke.
- Dok su drugi sektori negativni, ključne žitarice u commodities sektoru, kukuruz, pšenica i soja zajedno su se oporavile deset posto. Na cijene utječe najava pogoršanja vremenskih prilika, naročito za kukuruz i pšenicu na svim kontinentima, od SAD-a i Kanade preko Europe do Australije. Do kraja dana ulagači očekuju procjene održivosti tog oporavka u WASDE izvješću (World Agricultural Supply and Demand report) – najavljuje Ole Hansen i kaže da je tržište već ukalkuliralo očekivani pad proizvodnje od 12 posto za kukuruz, pšenice za samo 1,5 posto, ali soje za čak 20 posto.
Stoga samo u slučaju velikih odstupanja u današnjem WASDE izvještaju, u danskoj investicijskoj banci očekuju i značajnije reakcije u trgovanja glavnim globalnim žitaricama.