21. rujan 2013.

Prekomjerni deficit treba iskoristiti za konačno sređivanje javnih financija

Snizivši rejting Hrvatskoj na neinvesticijsku razinu, agencija Fitch samo je potvrdila ono što su dvije velike agencije već učinile, a sada bi valjalo, smatraju analitičari, skupiti političku volju i iskoristiti proceduru prekomjernog deficita da se konačno provede konsolidacija javnih financija.

„Agencija Fitch samo je potvrdila ono što su dvije velike rejting agencije - Moody‘s i Standard&Poor‘s - već učinile. Pritom je jasno istaknut problem Hrvatske – javne financije i izostanak gospodarskog rasta“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Agencija Fitch Ratings smanjila je u petak kreditni rejting Hrvatske za jedan stupanj, s ‘BBB-‘ na ‘BB+‘, uz stabilne izglede, jer se pogoršala fiskalna situacija i jer će ove godine hrvatsko gospodarstvo ponovno zabilježiti pad.

Fitch je rejting Hrvatske spustio na neinvesticijski (špekulativni), kao što su to prije učinili Moody‘s i Standard & Poor‘s. Kod Moody‘sa Hrvatska ima rejting ‘Ba1‘, sa stabilnim izgledima, dok kod S&P-a ima ‘BB+‘, s negativnim izgledima.

U Fitchu navode nekoliko ključnih razloga koji su ga naveli na snižavanje rejtinga. Među njima je pogoršanje fiskalnih izgleda Hrvatske od posljednje revizije rejtinga u studenome 2012. godine.

Agencija je tako svoje procjene deficita opće države u ovoj godini povećala s 3,9 na 4,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a procjene rasta duga opće države, sa 62 na 66 posto BDP-a do 2016. godine.

Procjene slabog rasta gospodarstva narušavaju izglede za fiskalnom konsolidacijom i postizanje održivosti javnoga duga, kažu u Agenciji. Iako podaci za drugo tromjesečje ove godine pokazuju da se stopa gospodarskog pada usporava, u Fitchu procjenjuju da će ove godine gospodarstvo pasti po stopi od 0,9 posto, dok su prije očekivali rast od 0,3 posto.

Između ostalog, u Fitchu ističu i da bi nedavni ulazak Hrvatske u Europsku uniju mogao osigurati put prema fiskalnoj konsolidaciji kroz proceduru prekomjernog deficita (EDP).

„Procedura prekomjernog deficita čvršći je mehanizam u usporedbi s dosadašnjim stanjem. Taj mehanizam Hrvatskoj otvara priliku da se pod vanjskim pritiskom napokon pozabavi fiskalnom konsolidacijom, kad već nije u dosadašnjem dugoročnom razdoblju. Tu bi priliku trebalo pametno iskoristiti“, napominje Stojić.

No, kako dodaje, ipak je to stvar političke volje.

„Na primjeru nekih članica EU-a vidjeli smo da taj mehanizam i nije tako strog, na što je mogao djelovati zamor u EU oko reformi te MMF-ove kritike glede prebrzog tempa fiskalne konsolidacije. Valjalo bi imati političke volje da se ta procedura iskoristi za konsolidaciju proračuna“, zaključuje Stojić.

U Ministarstvu financija jučer se moglo čuti da ne očekuju veće rasprave s Europskom komisijom oko procedure prekomjernog deficita, jer će Hrvatska sasvim izvjesno ući u tu proceduru nakon što Eurostat 21. listopada službeno objavi podatke o proračunskom deficitu i javnom dugu.

Svjesni su, kako ističu, da će proračunski deficit primjenom metodologije Eurostata biti zasigurno veći nego do sada, a posve izvjesno će biti veći od tri posto BDP-a.

Prema preliminarnim podacima Ministarstva, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza ove godine iznosio je 13,02 milijarde kuna, što je otprilike 3 milijarde više od plana. To čini 3,8 posto domaćeg BDP-a.

U Ministarstvu najavljuju da će javnost idući tjedan biti upoznata s mjerama fiskalne politike te aktivnostima koje vlada kani poduzeti radi smanjenja deficita i to djelovanjem na obje njegove strane - i prihodnu i rashodnu.