Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti u poslovnim bankama iznosili su na kraju srpnja 263,9 milijardi kuna, što predstavlja rast na mjesečnoj i godišnjoj razini, navodi se u analizi Raiffeisenbanka Austria (RBA).
Ukupni depoziti poslovnih banaka, koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite, bili su u srpnju za 1 posto ili 3,8 milijardi kuna veći nego mjesec dana prije, dok su na godišnjoj veći za 1,5 posto.
- Promatrajući promjene na godišnjoj razini, došlo je do usporavanja rasta, što je primarno posljedica smanjenja štednih i oročenih depozita, osobito valutnih, kaže se u analizi RBA-a.
>>>Švicarski regulator zatvorio udruženje zbog ‘lažnih’ kriptovaluta
Naime, depozitni novac koji je krajem srpnja iznosio gotovo 67 milijardi kuna zabilježio je nastavak solidnog rasta i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Pri tome je, uz mjesečni prirast od 2,8 milijardi kuna, mjesečnoj stopa rasta bila na razini od 4,4 posto.
Promatrano po sektorima, glavnina prirasta dolazi od nefinancijskih poduzeća, a trend visokih stopa rasta depozitnog novca, gotovo u cijelosti dvoznamenkastih, traje od ožujka 2013. godine.
U srpnju je godišnja stopa rasta depozitnog novca iznosila 20,7 posto pa je ta kategorija depozita bila za 11,5 milijardi kuna veća u usporedbi s krajem srpnja 2016. Time je udio depozitnog novca dosegnuo 25 posto, što su razine posljednji put bilježene prije više od dvadeset godina, ističu RBA-ovi analitičari.
>>>Komentar tržišta kapitala – kolovoz
Navode da je rast depozitnog novca, osim oporavka gospodarstva, rezultat sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.
S druge strane, pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. To nisu samo karakteristike hrvatskog financijskog tržišta već ujedno odražavaju i globalno okruženje, objašnjavaju u RBA-u.
Dodaju da, nakon što je u lipnju nakon pet mjeseci zaustavljeno razmjeno snažno mjesečno smanjivanje štednih i oročenih depozita dominantno predvođeno smanjenjem u kategoriji deviznih depozita, u srpnju je ponovo zabilježen pad za 0,1 posto, vrativši ukupne štedne i oročene depozite na razinu od 196,9 milijardi kuna.
>>>ECB ne žuri s planovima za ukidanje politike jeftinog novca
Nadalje, deseti mjesec za redom ukupni štedni i oročeni depoziti zabilježili su godišnji pad vrijednosti, za 3,7 posto. Tome padu dodatno doprinosi i jačanje kune u odnosu na euro - za 1,12 posto krajem srpnja 2017. u odnosu na kraj srpnja 2016. - budući da u strukturi tih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti, uglavnom u euru, napominju u RBA-u.
Ti su depoziti krajem srpnja iznosili 162,3 milijarde kuna, od čega se na sektor kućanstava odnosilo 134,4 milijarde kuna.
Kunski štedni i oročeni depoziti ukupne vrijednosti 34,6 milijardi kuna bilježe bitno skromnije promjene, pad od 0,5 posto na mjesečnoj te 3,8 posto na godišnjoj razini.