Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, no trgovalo se oprezno jer bi američki Fed mogao smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se očekivalo, dok poslovni rezultati kompanija nisu baš impresivni.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones porastao 0,3 posto, na 15.615 bodova, a S&P 500 0,1 posto, na 1.761 bod. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,5 posto, na 3.922 boda.
Početkom tjedna S&P 500 indeks dosegnuo je novu najvišu razinu u povijesti, 1.771 bod, no od srijede se našao pod pritiskom, premda je američka središnja banka poručila da će i dalje mjesečno kupovati 85 milijardi dolara državnih i hipotekarnih obveznica i na taj način poticati rast gospodarstva.
U priopćenju, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda ponovili su i da će ključna kamatna stopa ostati na nuli sve dok se stopa nezaposlenosti kreće iznad 6,5 posto i dok inflacija ne zaprijeti probojem iznad 2,5 posto.
No, to nije bilo dovoljno da bi podržalo nastavak rasta cijena dionica, koje su u uzlaznoj putanji već tjednima, jer je osvrt Feda na gospodarsku situaciju manje optimističan od prošloga.
Središnja je banka upozorila na slabost tržišta nekretnina i spori oporavak tržišta rada, što je djelomice posljedica prekida rada državnih službi.
„Fiskalna politika zadržava gospodarski oporavak“, poručio je Fed, uputivši kritiku republikancima i demokratima u Washingtonu koji nisu na vrijeme donijeli proračun i dogovorili povećanje dozvoljene razine zaduživanja države, što je dovelo do 16-dnevne obustave rada saveznih službi u prvoj polovici listopada.
No, u novom je priopćenju izostavljena rečenica iz prošloga o zabrinutosti zbog rasta kamata, iz čega su neki ulagači zaključili da bi Fed mogao smanjiti poticajne monetarne programe prije nego što se mislilo.
„To znači da bi smanjenje poticaja moglo biti na dnevnom redu Feda već u prosincu“, kaže Michael O‘Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.
To je zabrinulo ulagače jer je prije ove sjednice Feda većina očekivala smanjenje poticaja tek u ožujku iduće godine, dok se ne poboljša situacija u gospodarstvu i dok se u Washingtonu ne postigne trajni dogovor o proračunu i povećanju zaduživanja države.
U fokusu ulagača bila su i kvartalna poslovna izvješća kompanija. I dalje većina njih izvještava o boljim nego što se očekivalo rezultatima, no očekivanja su vrlo niska, pa im to i nije veći problem.
Dosad je izvješća objavilo oko 74 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 68,5 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju dobiti, što je više od povijesnog prosjeka od 63 posto.
No, samo je 53,3 posto kompanija nadmašilo očekivanja po pitanju prihoda, manje od povijesnog prosjeka od 61 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,2 posto, na 6.734 boda. Za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 9.007 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,1 posto, na 4.273 boda.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 0,8 posto, na 14.201 bod. Od početka godine taj je indeks skočio 37 posto.