Uz porast likvidnosti, prošloga su tjedna Crobex indeksi na Zagrebačkoj burzi blago pali, dok se idućih dana ne očekuju znatnije promjene na tržištu jer nema poticajnih poslovnih vijesti, a ni najnoviji makroekonomski pokazatelji ne daju razloga za optimizam.
Crobex indeks prošloga se tjedna spustio 0,01 posto, na 1.772 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,83 posto, na 993 boda.
Redovni promet dionicama iznosio je 61 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijun više nego tjedan dana ranije. Pritom je samo u utorak ostvareno gotovo 30 milijuna kuna, što je najveći dnevni promet još od lipnja.
„Nakon osam pozitivnih trgovinskih dana, veći dio protekloga tjedna Crobex je bio u blagoj korekciji. No, promet je bio veći nego inače, uglavnom zahvaljujući snažnom trgovanju u utorak, na krilima pojačane trgovine dionicama HT-a i Ine“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Ipak, Mažurin je i dalje oprezan u vezi likvidnosti.
„Iako je likvidnost ojačala, upitno je koliko će dugo takvom i ostati“, kaže Mažurin.
Najviše se prošloga tjedna trgovalo dionicom HT-a, kojom je ostvareno 15,6 milijuna kuna prometa. Cijena joj je smanjena za 1,66 posto, na 171,61 kunu.
Znatnije se trgovalo i dionicom Ine, kojom je realizirano 7,9 milijuna kuna prometa. Pritom joj se cijena spustila 3,82 posto, na 3.650 kuna.
Mađarski MOL prošloga je tjedna zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
U fokusu investitora bila je i dionica Zagrebačke banke. Uz 4,4 milijuna kuna prometa, njezina je cijena ostala nepromijenjena na 26,40 kuna.
Najveći pad cijene među likvidnijim izdanjima bilježi dionica Diokija, koji je sredinom tjedna izvijestio o otvaranju stečajnog postupka pred zagrebačkim Trgovačkim sudom. Cijena te dionice potonula je 59,6 posto, na 5,73 kune, uz 3,2 milijuna kuna prometa.
Najveća dobitnica, pak, bila je dionica Varteksa, koji je početkom tjedna postigao dogovor sa vjerovnicima, čime je prihvaćen Sporazum o uređenju međusobnih odnosa i dodatno financiranje tvrtke. Postignuti sporazum znači i dobivanje kredita u iznosu od 10 milijuna eura.
Cijena te dionice skočila je 23,2 posto, na 19,7 kuna, uz 1,7 milijuna kuna prometa.
Slijedi dionica IGH, s rastom cijene za 21,22 posto, na 160 kuna, uz oko pola milijuna kuna prometa.
Od poslovnih vijesti, izdvaja se najava smanjenja temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka te dokapitalizacija Luke Rijeka. Nadzorni odbor Luke Rijeka dao je podršku Upravi da provede dokapitalizaciju za 300 milijuna kuna, a tako prikupljeni kapital iskoristio bi se za razvoj pozadinskog terminala Škrljevo i daljnju modernizaciju lučke mehanizacije.
Cijena dionice Luke Rijeka pala je nešto više od 5 posto, na 94,87 kuna, uz otprilike 600.000 kuna prometa.
Što se tiče makroekonomskih vijesti, prošli tjedan nije ohrabrio.
Bruto domaći proizvod (BDP) pao je u trećem tromjesečju 0,6 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego u drugom kvartalu, kada je BDP skliznuo 0,7 posto, ali veći nego što se očekivalo.
Sedam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo u trećem tromjesečju oslabilo 0,4 posto na godišnjoj razini.
Industrijska je proizvodnja, pak, u listopadu pala 3,4 posto na godišnjoj razini, što je u skladu s očekivanjima i nešto manji pad nego mjesec dana prije. To je već sedmi mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad usporen u odnosu na rujan, kada je proizvodnja potonula 4,0 posto.
„Nije bilo većih reakcija tržišta na najnovije podatke o BDP-u i industrijskoj proizvodnji, no najnovije objave zasigurno ne daju razloga investitorima za optimizam“, navodi Mažurin.
Idućih dana ne očekuje veće promjene na domaćem tržištu jer nema važnijih makroekonomskih ni poslovnih objava.
„Tržište i dalje nema poticaja“, kaže Mažurin.
A na Wall Streetu su cijene dionica porasle i prošloga tjedna, već osmoga zaredom, pri čemu su S&P 500 i Dow Jones dosegnuli nove najviše razine u povijesti, dok se Nasdaq indeks, po prvi puta nakon 13 godina, probio iznad 4.000 bodova.
Dow Jones i S&P 500 ojačali su prošloga tjedna 0,1 posto, dok je Nasdaq indeks porastao 1,7 posto.
I na većini europskih burzi cijene su dionica prošloga tjedna porasle. Frankfurtski DAX ojačao je 2, a pariški CAC 0,4 posto. Londonski FTSE oslabio je, pak, 0,4 posto.
„Na inozemnim burzama i dalje je vidljiv pozitivni trend, pa je tako američki Dow Jones indeks dosegnuo rekordnu razinu, na krilima rasta cijena građevinskih i tehnoloških dionica“, navodi Mažurin. Kako dodaje, idući tjedan obilovat će makroekonomskim objavama, koje bi trebale dati nove smjernice investitorima.
„Očekuje se objava izvješća američke vlade o zaposlenosti u studenome, druga procjena američkog BDP-a u trećem tromjesečju, ISM indeks industrijske aktivnosti i dr. Investitori će osluškivati i signale iz Feda, no zasad se procjenjuje da ove godine Fed neće zaoštravati monetarnu politiku“, zaključuje Mažurin.