Tržište roba imalo je groznu 2015., predvođenu već dobro poznatim padom cijene nafte, a za 2016. na kraju mračnog tunela vidi se samo tračak svjetla, barem za prvi kvartal započete godine.
Bloombergov Commodity Index pao je u pet od mogućih šest kvartala, od najviših vrijednosti u 2014., a druga polovica 2015. godine je bila posebno bolna. Indeks se vratio na najnižu točku zabilježenu još 1999. i tako potpuno izbrisao sav napredak koji je prikupio tijekom godina u kojima je kineska potražnja vukla tržište naprijed.
- Proizvođači sirovina nemilosrdno su investirali od 2009. do 2014., potaknuti jeftinim financiranjem u dolarima i u želji da zadovolje povećanu potražnju Kine i drugih gospodarstava u rastu. Rezultat takvog prekomjernog ulaganja u proizvodne kapacitete u sprezi s jačim dolarom i usporavanjem rasta tržišta u nastajanju, s Kinom na čelu, doveo je do začaranog kruga padajućih cijena i deflacije troškova iz kojeg su tržišta, i to ne samo tržišta sirove nafte i industrijskih metala, silno nastojala pobjeći – smatra Ole Hansen, rukovoditelj strategije za robe u Saxo Banci, u prognozama Saxo Banke ‘Essential Trades‘ za prvi kvartal ove godine.
Višak ponude nad potražnjom može se ukloniti povećanjem potražnje ili prilagodbom u ponudi. Takvo prilagođavanje je posebno teško postići dok je u tijeku rasprodaja zbog prevelike ponude jer proizvođači, kad god im se ukaže prilika, pumpaju proizvodnju kako bi zadržali svoju razinu prihoda. Očekujem da će bitka za dominaciju na tržištu prije ili kasnije dovesti do žrtava među proizvođačima metala, a posebno proizvođačima nafte i to će pomoći u konsolidaciji tržišta tek u drugom polugodištu 2016., ističe Hansen.
"Iznemogloj" nafti prvi kvartal mogao bi biti najgori u trenutnom ciklusu. Ukidanje 40 godina stare zabrane izvoza nafte iz Irana neće odmah početi stvarati dodatne viškove u ponudi na svjetskom tržištu no, pomoći će u zadržavanju trenutnih niskih cijena naročito kada se pokrene više od 100 milijuna barela iz zaliha, u trenutku kada Iranu izvoz postane isplativ. Niske cijene potaknule su ipak potražnju i za očekivati je daljnji rast tijekom 2016., a stabilizaciji tržišta pomoći će i očekivano usporavanje proizvodnje zemalja izvan OPEC-a. No, cijena će i dalje biti pod pritiskom radi viška ponude i važno je da i ostane na razinama koje neće moći potaknuti proizvodnju, što se posebno odnosi na američke proizvođače nafte iz škriljevca, smatra Hansen.
- Kao što je to nedavno opisao bivši prvi čovjek BP-a, predviđanje je zadatak u kojem ne možeš pobijediti, jer uz osnovne ekonomske pokazatelje toliko je nepredvidljivih faktora, kao što su za početak politika i religija, da se s naftom svašta može dogoditi sljedećih mjeseci – kaže Hansen i dodaje da će se nakon oštrih padova u prvom kvartalu tržište početi stabilizirati kako 2016. bude odmicala i može se očekivati rast cijena do oko 55 ili 60 dolara za barel do kraja godine.
S druge strane, početak prvog ciklusa rasta kamatnih stopa u SAD-u konačno je zaključio višemjesečnu neizvjesnost za plemenite metale. Do prosinca 2015. zlato je bilo pod gotovo stalnim pritiskom za prodaju još od 2012. godine. Ulagači u ETF-ove su smanjili svoja ulaganja za devet posto tijekom prošle godine i tako došli na najnižu razinu još od rane 2009. dok su hedge fondovi po prvi puta u povijesti zabilježili rekordne neto kratke pozicije na tržištu ročnica (futures).
- Prvi kvartal će i dalje biti prepun izazova za plemenite metale jer će investitori najvjerojatnije misliti da trebaju kupovati dolare u okolnostima rasta kamate u SAD-u i nastavka kvantitativnog popuštanja u Europi i Kini. Smjer kretanja dolara, prinosi na obveznice i očekivana inflacija bit će glavni pokretači za zlato i tek kada vidimo promjenu smjera, investitori će se početi vraćati zlatu – predviđa Hansen i stoga očekuje daljnji pad tijekom prvog kvartala s granicom na 1000 dolara za uncu, uz kasniji oporavak, pa i porast sve do 1200 dolara za uncu prema kraju godine.
Ujedno podsjeća da je srebro jako dugo bilo u sjeni zlata, ali promjena se dogodila zbog pada ponude srebra do koje je došlo radi smanjenja proizvodnje drugih metala čiji je nusproizvod srebro te povećane potražnje sektora za obnovljivu energiju. Moguće je stoga da srebro tijekom 2016. prestigne zlato, zaključuje Hansen iz danske investicijske banke.
