Korona i biznis
08. rujan 2013.

Ulagače ohrabrili solidni podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon nekoliko tjedana uzastopnog pada, jer su ulagače ohrabrili solidni makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 0,8 posto, na 14.922 boda, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 1.655 bodova, a Nasdaq indeks 2 posto, na 3.660 bodova.

Rast cijena dionica potaknuli su bolji nego što se očekivalo makroekonomski podaci iz američkog gospodarstva.

Prema izvješću Instituta za menadžere nabave, ISM indeks uslužnog sektora porastao je u kolovozu na najvišu razinu od 2005., dok je indeks industrijske aktivnosti dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2011. godine.

S nestrpljenjem očekivani podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je u kolovozu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 169.000, 11.000 manje nego što se očekivalo, dok je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,4 na 7,3 posto, najnižu razinu u četiri i pol godine.

Američko gospodarstvo stabilno raste, u Kini je zaustavljeno usporavanje rasta, dok je Europska unija izašla iz recesije.

Međutim, na tržištima vlada nesigurnost jer ulagači nisu sigurni da se američko gospodarstvo oporavlja dovoljno brzo da mu smanjenje Fedovih poticajnih monetarnih mjera ne bi naštetilo.

Čelnici američke središnje banke, koji će zasjedati polovicom ovoga mjeseca, poručili su u niz navrata da bi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara, mogli smanjiti, ako se situacija u gospodarstvu poboljša.

Predsjednica podružnice Feda u Kansas Cityu Esther George kazala je prošloga tjedna da bi smanjenje tih programa na 70 milijardi dolara mjesečno bio „primjeren korak prema normalizaciji monetarne politike“.

Većina analitičara, 13 od 19, u anketi Reutersa smatra da će američka središnja banka u rujnu smanjiti poticajne mjere.

Ti programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike godinama su podržavali rast cijena dionica, pa se ulagači plaše da bi smanjenjem tih programa tržište izgubilo veliku podršku.

„Čelnici Feda žele izaći iz tih programa, postupno se povući s financijskih tržišta. No, važno je istaknuti da su ti programi uvedeni kada su gospodarski uvjeti bili loši. A sada ti uvjeti nisu loši“, kaže Stephen Massocca, direktor u fondu Wedbush Equity Management.

Nesigurnost ulagača posljedica je i sirijske krize. Po svemu sudeći, predsjednik Barack Obama imat će podršku američkog Kongresa o ograničenom vojnom napadu na Siriju kako bi se kaznio tamošnji predsjednik Bashar al-Assad zbog napada kemijskim oružjem na stanovništvo. No, Rusija se oštro protivi, dok većina europskih lidera nije zauzela jasan stav.

Američki Kongres trebao bi početi raditi 9. rujna, pa bi se tada ili koji dan kasnije mogla donijeta odluka o napadu na Siriju.

„Ulagači su nesigurni zbog sirijske krize i čekaju odluku kakva god ona bila. Dok tržište ne dobije nešto konkretnije, uspon cijena dionica bit će upitan, a pritisak na prodaju snažan“, kaže J. J. Kinahan, strateg u tvrtki TD Ameritrade.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE ojačao je 2,1 posto, na 6.547 bodova, a za toliko je porastao i frankfurtski DAX, dosegnuvši 8.275 bodova. Pariški CAC skočio je, pak, 2,9 posto, na 4.049 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna skočio 3,5 posto, na 13.860 bodova.