Deloitteovo Izvješće o sektoru javnih financija u Europi otkriva da je upravljanje javnim financijama ušlo u novo razdoblje. Premda je kriza iz 2008. godine dovela do niza štetnih posljedica za poslovanje tvrtki, obitelji koje ovise o ekonomijama i vlada država diljem Europe, istovremeno je označila početak razdoblja u kojem su vlade počele intenzivno raditi na boljem upravljanju novcem poreznih obveznika.
„Globalna financijska kriza iz 2008. godine teško je pogodila Europu, ali je istovremeno označila početak razdoblja intenzivnog promišljanja, razvoja i inovacija u sektoru javnih financija u mnogim zemljama EU.” navodi Ivica Perica, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja, te nastavlja „Mnogi ispitanici potvrdili su da njihovi timovi sada uspijevaju odraditi više posla uz manje resursa, a gotovo svi su istaknuli da je od početka primjene mjera namijenjenih smanjenju državnog deficita došlo do znatnih poboljšanja u funkcijama za koje su zaduženi.“
Prema nalazima istraživanja, tijekom krize nije bilo radikalnih promjena u vrstama poreznih nameta. Većina ispitanika izjasnila se da su se njihove vlade usmjerile na podizanje kvalitete rada same porezne uprave te prijavljivanje i naplatu poreza, a to namjeravaju činiti i dalje.
Nadalje, ispitanici vide mogućnosti za daljnja poboljšanja u načinu na koji vlada prikuplja i koristi informacije te kako njima upravlja. Različiti informatički sustavi i sustavi za prikupljanje podataka koji su se koristili u raznim odjelima zapreka su dobivanju usporedivih informacija koje bi se mogle koristiti u svim vladinim resorima.
Iz obavljenih razgovora može se zaključiti da postoji još prostora za kvalitetniju dostupnost tehnoloških rješenja, odnosno za učinkovitiju uporabu tehnologije.
Što se zapošljavanja tiče, mnogi ispitanici izjavili su da su se zabrane i ograničenja u zapošljavanju u javnom sektoru pokazale kao limitirajući faktor u pristupu novim talentima. „Kao probleme u privlačenju i zadržavanju talentiranih stručnjaka istaknuli su niske plaće, nefleksibilnost sustava u smislu mogućnosti za povećanje plaća te izostanak naknade za rad temeljen na radnoj uspješnosti“ ističe Perica.
U pogledu komunikacije o javnim rashodima, istraživanje je pokazalo kako su mnoge vlade počele objavljivati veće količine financijskih podataka. Ipak, iz odgovora ispitanika može se zaključiti da vlade trebaju biti proaktivnije i angažiranije u davanju i objavljivanju informacija ako žele doprijeti do javnosti.
U istraživanju, koje je provedeno u proljeće 2014. godine, sudjelovala su 33 stručnjaka za sektor javnih financija iz 19 zemlja (Austrija, Belgija, Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska, Švicarska i Velika Britanija.