Uz vrlo slab obujam trgovanja, indeksi Zagrebačke burze i danas su u minusu, unatoč pozitivnom raspoloženju na europskim burzama, a u najvećem je fokusu investitora dionica Petrokemije.
Oko podneva Crobex je bio u minusu 0,22 posto, na 1.927 bodova, te klizi drugi dan zaredom. Crobex10 u minusu je 0,32 posto, na 1.083 boda, te pada treći dan zaredom.
Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 1,8 milijuna kuna, što je otprilike 2,2 milijuna manje nego jučer u ovo doba.
- Vrlo je loš znak kad Crobex pada dok inozemne burze rastu. Prateći višegodišnja ciklička kretanja na domaćem tržištu kapitala, Crobex bi mogao padati do početka srpnja, a tada bi mogao preokrenuti smjer. Okidač bi mogao biti ulazak Hrvatske u Europsku uniju - kaže Siniša Gašparević, investicijski savjetnik u Sektoru riznice i investicijskog bankarstva Banke splitsko-dalmatinske.
S tehničkog aspekta, navodi Gašparević, Crobex se prije dva dana odbio od padajućeg 20-dnevnog pomičnog prosjeka koji se nalazi oko 1.950 bodova.
- Taj pomični prosjek će biti prvi otpor kad tržište odluči preokrenuti smjer. Prva potpora Crobexu, pak, nalazi se oko 1.900 bodova, gdje je prošli put, u veljači dotaknuo dno, a i gdje se nalazi 100-dnevni pomični prosjek - ocjenjuje Gašparević.
Najlikvidnija je dionica Petrokemije, sa 846.000 kuna prometa. Ujedno je i najveća dobitnica, s rastom cijene za 1,37 posto, na 226 kuna.
Slijedi dionica HT-a, sa 369.000 kuna prometa i padom cijene za 0,31 posto, na 208,23 kune.
U vrlo mirnom trgovanju, promet iznad 100.000 kuna još je zabilježen i dionicom Ericssona Nikole Tesle, a cijena joj je ojačala 0,41 posto, na 1.564 kune.
Gašparević dodaje da domaći investitori imaju i pozitivne i negativne signale.
- Dobro je što su zaredala na tržištu preuzimanja kompanija, no loše je što Vlada najavljuje dokapitalizacije poduzeća, primjerice Petrokemije i Luke Rijeka, koja ustvari odgađa privatizacije - smatra Gašparević.
Na inozemnim burzama i dalje vlada pozitivno raspoloženje. Trenutno su londonski Ftse, frankfurtski DAX i pariški CAC u plusu između 0,2 i 0,66 posto.
- Iako su financijska izvješća inozemnih kompanija za prvo tromjesečje bila znatno lošija od tržišnih očekivanja nego što je to bio slučaj kod prethodnih objava, najvažniji burzovni indeksi u svijetu i dalje jačaju. Pritom najviše rastu burzovni indeksi onih država čije središnje banke sudjeluju u poticanju gospodarskog oporavka, dakle Japana i SAD-a - zaključuje Gašparević.