S trenutnim udjelom djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) od 64 posto, građevinarstvo je u najnepovoljnijem položaju među svim grupama korisnika kredita, a riječ je o udjelu koji je 4,9 puta veći od prosječnog u Hrvatskoj i 2,4 puta veći od onog koji bilježe nefinancijska društva.
U analizi Hrvatske gospodarske komore "Kvaliteta kredita u djelatnosti građevinarstva" navodi se kako trenutno NLP-ovi u djelatnosti građevinarstva iznose 5,7 milijardi kuna, što je čak tri milijarde kuna više nego u prvom kvartalu 2010. godine, ali i 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. godine kada su dosegli najvišu vrijednost.
>>>ECB: Porast kreditiranja kućanstava u eurozoni najveći u posljednjih osam godina
U okviru nefinancijskih društava djelatnost građevinarstva ostvarila najveće povećanje iznosa loših kredita u razdoblju od 2010. do 2017. godine, čime je njihov udio u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava povećan s 18,1 na 24,9 posto.
U Komori kaže da je riječ je o materijalizaciji učinaka dugotrajne krize koja je u građevinarstvu bila dublja i dugotrajnija nego u ostalim djelatnostima, što je dovelo do pogoršanja poslovnog i financijskog položaja građevinskih tvrtki, a time i do nakupljanja loših kredita.
Boljka građevinarstva
Prema analizi Komore, od prvog kvartala 2010. do drugog kvartala 2017. godine udio loših kredita u ukupnim kreditima u djelatnosti građevinarstva pogoršao se za 46,1 postotni bod, što je znatno više od državnog prosjeka (pogoršanje za 4,3 postotna boda) te od prosjeka nefinancijskih društava (pogoršanje za 12,0 postotnih bodova).
>>>Purić: Strah od izlaska na strana tržišta razlog je urušavanja građevinskog sektora
"Rast udjela NPL-ova u ukupnim kreditima u građevinarstvu bilježio se do trećeg kvartala 2015. godine, nakon čega on praktički stagnira jer se paralelno sa smanjivanjem iznosa loših kredita smanjuje i stanje kredita koje koriste tvrtke iz djelatnosti građevinarstva. Riječ je o začaranom krugu u kojem banke već niz godina zaoštravaju svoju kreditnu politiku prema građevinarstvu zbog povećanih rizika, zbog čega se smanjuje razina kredita, ali i ugrožava egzistencija i razvoj građevinskih tvrtki koje sve teže financiraju svoje poslovanje uz teškoće u realizaciji novih poslova", kaže se u analizi.
Hrvatska nije iznimka kada je riječ o problematici loših u građevinarstva. I u velikom dijelu europskih zemalja tijekom krize građevinarstvo bilo među najpogođenijim djelatnostima.
Tako je, primjerice, udio NPL-ova građevinarstva u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava tijekom gospodarske krize u Španjolskoj dosezao 35 posto, Rumunjskoj 39, Italiji 43, a u Mađarskoj (uključujući ulaganja u poslovne nekretnine i do 50 posto.
Nepovoljna se situacija zadržala i na kraju 2016. godine kada je u eurozoni udio NPL-ova u kreditima građevinarstva iznosio 19,5 posto i bio je najviši od svih djelatnosti. Pritom je udio NPL-ova građevinarstva u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava eurozone dosezao gotovo 13 posto.