Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju su zabilježile usporavanje godišnje stope rasta na 2,1%, prema posljednjim podacima DZS-a. Na mjesečnoj razini zabilježen je pad od 0,9%, najviše kao rezultat pada cijena Odjeće i obuće uslijed sezonskih sniženja (-14%), u promatranom se mjesecu godišnja stopa inflacije spustila na 2,1% (sa 2,4% u lipnju).
>>>DZS: Cijene porasle 2,4 posto, najviša stopa inflacije od travnja 2013.
[caption id="attachment_356446" align="alignnone" width="750"]
Potrošačke cijene, godišnja promjena; izvori: DZS, Raiffeisen istraživanja[/caption]
U odnosu na isti mjesec prošle godine značajan doprinos rastu inflacije došao je od viših cijena Hrane i bezalkoholnih pića koje kontinuirano rastu od studenog 2016. Godišnji rast cijena u ovoj kategoriji iznosio je 1,5%. Zamjetan doprinos inflatornih pritisaka očekivano je došao i iz kategorije Prijevoza gdje su prosječne cijene na godišnjoj razini porasle 7,2% (najveći rast od veljače 2017). Naime, u skladu s kretanjima na globalnim robnim tržištima u podkategoriji Goriva i maziva zabilježen je razmjeno snažan godišnji rast od 15,2%, kako analizira RBA.
Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u srpnju ove godine iznosila je 0,7%. Promatrano na razini prvih sedam ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. prosječna stopa inflacije je iznosila 1,5%. Rast cijena na godišnjoj razini podržan je prvenstveno višim cijenama Energije (4,3%) što je poguralo cijene Stanovanja vode, električne energije, plina i ostalih goriva te Prijevoza prema višim razinama (3,0% odnosno 2,8%).
>>>Inflacija u Hrvatskoj u svibnju 1,9 posto, najviša od 2013
Tome je ponajviše pridonijelo povećanje cijena naftnih derivata, uslijed poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištima, ali i niske baze odnosno učinka smanjenja cijena električne energije početkom prošle godine. Značajan doprinos višim cijenama došao je i od cijena Hrane i bezalkoholnih pića (1,3%). Izraženiji rast stope inflacije u prvih sedam mjeseci obuzdavale su niže cijene Odjeće i obuće (-0,7%), te Komunikacija (-0,3%) koji u strukturi potrošačke košarice redom čine udio od 6,5% te 5,5%.
Isključimo li iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena cijene energije i hrane godišnja stopa inflacije u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosila je 0,9%. U nastavku godine utjecaj rasta cijena hrane na inflatorne pritiske vjerojatno će oslabjeti ponajviše uslijed iščezavanja učinka snažnog poskupljenja povrća početkom 2017. Makroanalitičari RBA stoga očekuju da će rast cijena energije zbog jačanja uvoznih inflatornih pritisaka utjecati na rast maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu ostajući glavna komponenta snažnijih inflatornih pritisaka.
>>>Eurostat: Godišnja inflacija u EU u lipnju nepromijenjena na 2 posto
Na godišnjoj razini, uz više cijene električne energije, pojačani inflatorni pritisci dolazit će i od viših cijena sirove nafte, koje će se prvo preliti na potrošačku košaricu kroz komponentu transporta. Konačno, očekuje se kako će dio inflatornih pritisaka doći i od kontinuiranog jačanja domaće potražnje i rastuće potražnje u turizmu. Iako bi na razini cijele 2018. prosječna stopa inflacija trebala ostati skromna, očekivanja analitičara RBA od 1,4% izložena su riziku revizije na više zbog globalnog okruženja.