Udruga Franak traži odgovore od DORH-a kada će postupiti po njihovoj kaznenoj prijavi protiv Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke te kada će pokrenuti prekršajne postupke protiv banaka. Od Vlade traže odgovor na pitanje kada će pripremiti hitne izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju radi propisivanja metodologije za određivanje fiksnih kamatnih marži. A od Bojana Frasa, viceguvernera HNB-a, traže da podnese ostavku iz moralnih razloga.
Udruga Franak DORH-u je prijavila osam najvećih banaka jer nisu sa svojim dužnicima u kreditima s promjenjivim kamatnim stopama ugovorile fiksni dio kamatne stope, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamatnih stopa.
>>>Vujčić: HNB objavljuje podatke koje je tražila Udruga Franak
Banke su, kažu u udruzi, te elemente odredile samovoljno i vanugovorno, za što su predviđene prekršajne kazne od 80 do 200 tisuća kuna po svakom ugovoru za banku te od 10 do 50 tisuća kuna za odgovornu osobu u banci.
Odluka Ustavnog suda
"Ustavni sud je svojom odlukom, iz svibnja ove godine, kojom je odlučio da su odnosne prekršajne odredbe ustavne promijenio zakonski rok za to ugovaranje odnosno za usklađivanje sa zakonom sa 1. siječnja 2014. na 1. travnja 2014. To znači da će 1. travnja 2017. nastupiti zastara prekršajnog progona, stoga zahtijevamo od DORH-a, odnosno od gospodina Cvitana, da bez odlaganja obavijesti javnost što kani poduzeti u potencijalnome masovnom postupku protiv hrvatskih banaka u stranome vlasništvu", poručuju iz Udruge Franak, dodajući da se tim prekršajnim postupcima može uprihoditi od 9 milijardi do 25 milijardi kuna u državni proračun.
Upozoravaju i da je prošlo već godinu i pol dana od podnošenja kaznene prijave protiv guvernera Vujčića, pa smatraju da je krajnje vrijeme da se pokrenu potrebni postupci protiv njega.
"To smatramo izuzetno važnim u trenutku kada je Vlada RH odlučila vratiti INA-u u ruke Republike Hrvatske. Ukoliko DORH ne postupi kao odgovorni organ gonjenja, razmotrit ćemo koje su mogućnosti za sankcioniranje takvog neodgovornog pristupa velikome društvenom problemu – problemu masovnih manipulacija kamatnim stopama od strane osam najvećih banaka u Hrvatskoj", poručuju iz Udruge Franak.
Upozoravaju i da je prošlo već godinu i pol dana od podnošenja kaznene prijave protiv guvernera Vujčića, pa smatraju da je krajnje vrijeme da se pokrenu potrebni postupci protiv njega.
Samovoljno definiranje parametara
Također upozoravaju i da su banke samovoljno definirale parametre i razdoblja promjena kamatnih stopa, umjesto da se o tome dogovore s dužnicima, a što su bili dužni izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2013. Zbog toga traže hitne zakonske izmjene kojima bi se utvrdilo na koji se egzaktan način određuje fiksni dio kamatne stope te se bankama ponovo naložilo da s dužnicima definiraju, usklade i ugovore elemente PKS-a.
"Posebice je to važno u duhu zadnje odluke Ustavnoga suda kojom je prihvaćena ustavna tužba udruge Potrošač u ‘slučaju Franak‘ te su odbačene sve ustavne tužbe banaka po istome predmetu. To znači da je i na nivou Ustavnoga suda potvrđeno da su banke ugovarale sa svojim dužnicima nepoštene i time ništetne odredbe o promjenjivim kamatnim stopama", kažu u Udruzi.
Viceguverneru Bojanu Frasu zamjeraju što je u Saboru rekao da HNB nije nadležan prekršajno goniti banke.
Viceguverneru Bojanu Frasu zamjeraju što je u Saboru rekao da HNB nije nadležan prekršajno goniti banke. "To jednostavno nije istina, jer je HNB državno tijelo s javnim ovlastima koje je po Zakonu o potrošačkom kreditiranju upravo određeno kao netko tko je dužan po tome zakonu postupati.
Zamjeraju mu i što je rekao da su banke morale samo definirati, a ne i ugovoriti parametre, pozivajući se na odluku Ustavnog suda "koja upravo suprotno govori o tome da su prekršajne odredbe zbog neugovaranja parametara na temelju članka 11.a stavka 5. ZPK ustavne i da ih neće ocjenjivati".
"Smatramo da pravnik koji predstavlja HNB i govori takve neistine javno o zakonodavnom tijelu RH, mora iz moralnih razloga dati neopozivu ostavku", poručuju iz Udruge Franak, dodajući da ne prestaju s aktivnostima za ukidanje nezakonitosti u radu banaka, za obeštećenje svih oštećenih dužnika te konačno i s aktivnostima "za osjetnu pomoć državnome proračunu, pogotovo u trenutku kada je Vlada RH odlučila kupiti potrebne udjele u INA-i".