16. lipanj 2018.

UN objavio najdramatičniji izvještaj o globalnom zatopljenju

Globalno zatopljenje na najboljem je putu da nadmaši čak i najcrnje prognoze stručnjaka – ostane li emisija štetnih plinova na sadašnjoj razini, već do 2040. godine temperatura će porasti za jedan i pol stupanj Celzijus, što će predstavljati veliku prijetnju svjetskom gospodarstvu.

To bi, u najkraćim crtama, bio zaključak posljednjeg izvještaja Ujedinjenih naroda, ujedno i najdramatičnijeg upozorenja vezanog uz ovu temu.

>>>Storytelling: Globalno zatopljenje ne zvuči dovoljno opasno, promijenite naziv!

Reuters piše kako je globalno zatopljenje moguće zadržati ispod granice ocijenjene kritičnom, ali samo uz dalekosežne i ubrzane ekonomske posljedice. Iz tog razloga pripremljen je novi, dosad najobuhvatniji nacrt za borbu protiv klimatskih promjena koji bi, nakon autorizacije i revizije vlada, trebao biti predstavljen u listopadu.

Prema dogovoru postignutom u Parizu 2015. godine, koji je ratificiralo dvjestotinjak zemalja, porast temperature neophodno je ograničiti na ‘bitno manje od dva stupnja Celzijusa‘ u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

>>>Globalno zatopljenje ubrzava, budućnost će biti toplija nego što se predviđa

Najnoviji dokument, u koji su uvid imali i novinari Reutersa, pokazuje da je trenutni porast dosegnuo gotovo jedan stupanj, uz očekivani porast od 0.2 stupnja svakih deset godina.

Nacrt uspoređuje dva scenarija, jedan s porastom od stupanj i pol, drugi od dva stupnja, i navodi da bi površina mora u prvom slučaju narasla za deset centimetara manje nego u drugom, što bi za milijune stanovnika obalnih područja smanjilo rizik od poplava.

>>>Istraživanje: Klimatske promjene zazelenile Antarktik

Upozoravaju i da mjere usuglašene u Parizu nisu dovoljne da bi se porast zaustavio na toj razini. Potrebno je, navode, znatno povećati korištenje obnovljivih izvora energije (solarna energija, hidroenergija, vjetar) pa procjenjuju da će, kako bi se zatopljenje zaustavio na 1.5 stupnjeva, do 2050. godine, takvi izvori morati pokrivati između 49 i 67 posto ukupne potrošnje energije.