Na drugom dijelu međunarodne konferencije Pravna zaštita u javnoj nabavi, održao se zanimljiv panel o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, na kojem su predstavnici raznih sektora iznijeli svoja mišljenja o načinu rješavanja žalbenih postupaka Komisije. Panel je vodio predsjednik DKOM-a, Goran Matešić koji je je Milku Kosanović, direktoricu Odnosa s članstvom HUP-a upitao kako poslodavci ocjenjuju kvalitetu rješavanja sporova u javnoj nabavi.
Kosanović je odgovorila da DKOM ima važnu i nezahvalnu funkciju te da je najbolja ocjena, ocjena višeg žalbenog tijela, Upravnog suda, koji potvrđuje 70 posto odluka DKOM-a.
– Cijenimo otvorenost, brzinu rada i transparentnost DKOM-a no možda bi bilo dobro da postoji neki javno dostupan upisnik postupaka, bez obzira na to što se pojedinačne odluke objavljuju javno. Isto tako, DKOM bi u budućnosti mogao imati i veću preventivno-edukativnu funkciju – smatra Kosanović.
Spomenka Đurić, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU rekla je da će se sedam milijardi eura alokacija povlačiti kroz sustav javne nabave te da je stoga jako važno da postupci budu pravilno provedeni jer je to jedini način da iskoristimo ta sredstva. Veljko Sikirica, predavač i konzultant za javnu nabavu i inženjerstvo istaknuo je važnost edukacije, ističući da poslodavci često svojim zaposlenicima ne dozvoljavaju da se dodatno educiraju u području javne nabave, a o njima ovisi razina profesionalnosti procesa.
– Postoji puno programa edukacije za odvjetnike koji se bave javnom nabavom, međutim oni nisu ključni ljudi u postupcima. Naručitelji rade razliku u tome kako se troši javni novac – komentirao je Sikirica.
Matešić je konstatirao da je jedan od najsloženijih poslova kontrole DKOM-a pitanje tehničkih specifikacija, za koje je potrebno tehničko znanje, a Komisiji je ograničena mogućnost korištenja vanjskih usluga, primjerice sudskih vještaka. Anđelko Rukelj, zamjenik predsjednika DKOM-a složio se da su zaposlenici Komisije prvenstveno pravnici te da je njihov okvir razmišljanja pravnički te da se često moraju oslanjati na dokaze stranaka te ih vagati.
– Jednom se bavite tehničkim specifikacijama nekog CT uređaja za bolnice, drugi put s tehničkim detaljima Pelješkog mosta. Srećom, imamo već iskustva, međutim teško je ponekad biti siguran u to je li neka odluka dobra i točna – istaknuo je Rukelj. Sikirica se složio da nije pravedno pravnicima davati takav teret te da je ključno u takve institucije dovesti znanje.
– Zašto se izvana ne bi doveli vanjski stručnjaci za pojedine sektore i onda ih se profesionaliziralo u području nabave ili se zaposlenike DKOM-a educiralo u tehničkim znanjima – pitao se Sikirica.
Marko Turudić, jedini znanstvenik u Hrvatskoj koji se bavio pitanjem javne nabave i docent na Pravnom fakultetu u Zagrebu kritički je iznio mišljenje o europskoj direktivi koju smo doslovce prepisali u novom Zakonu o javnoj nabavi.
– Zakon je prepisana direktiva, a uredbe EU su nam često alibi za loša rješenja u našem sustavu. Jako se hvalilo uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, međutim na koncu i dalje imamo kriterij 90:10 u korist cijene. Ili primjerice, u upravnim sporovima Upravnom sudu smo dali rok od 30 dana za donošenje rješenja, a taj rok je neprovediv. Prebrzo smo odustali od sudaca prvog stupnja. Bombastično smo najavljivali promjene u javnoj nabavi, međutim nismo riješili postojeće probleme u sustavu – zaključio je Turudić.
Inače, Zagreb je proteklih dana europsko središte rasprave o javnoj nabavi. DKOM koji je organizirao konferenciju u suradnji s Poslovnim tjednikom Lider, povodom 15. obljetnice Komisije, organizirao je jučer sastanak visokih predstavnika iz 27 zemalja EU, koji sudjeluju u mreži tijela pravne zaštite prvog stupnja EK-a te je uspio u hrvatsku metropolu dovesti najrelevantnije međunarodne pravne stručnjake iz područja javne nabave.