10. svibanj 2019.

Uvoz radnika: Hrvatska uvodi slovenski model koji je Lider predlagao prije dvije godine

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava potvrdili su, kako navodi Jutarnji list, da razmatraju mogućnost ukidanja kvota za uvoz strane radne snage od iduće godine te da se, između ostalih modela u zemljama EU razmatra uvođenje i onog u Sloveniji.

Poslovni tjednik Lider je još u veljači 2017., dakle prije više od dvije godine predlagao da se u Hrvatskoj uvede slovenski model koji omogućuje poduzetniku daleko jednostavnije zapošljavanje stranaca nego što je to u Hrvatskoj. Poduzetnik od tamošnje burze rada mora zatražiti da mu pošalje nezaposlene osobe određene struke, a ako u roku od osam dana ne dobije nikoga, vrlo brzo izda mu se radna dozvola za strance, ali samo za određeni projekt, nakon čega stranac mora napustiti Sloveniju. No stranac može nastaviti raditi u tvrtki ako započinje nov projekt odmah nakon završetka radova.

Tekst je bio inspiriran informacijama koje je Lider dobio o tome kako su neke domaće tvrtke osnovale ili planirale osnovati tvrtke kćeri u Sloveniji, preko kojih bi dovlačile strance u Hrvatsku, što je moguće s obzirom da su obje zemlje članice EU. Tu su mogućost razmatrali u Brodosplitu čiji je vlasnik Tomislav Debeljak tada rekao da je vrlo izgledno da registriraju tvrtku u Sloveniji ili čak nekoj drugoj članici EU u kojoj su propisi za uvoz radne snage liberalniji. Debeljak je tada rekao:

- Svoje smo ugovore koncipirali tako da ih možemo ispuniti, ne riskirajući previše s uvoznim kvotama. Međutim, bude li trebalo i ne odobri li se uvoz radne snage, bit ćemo prisiljeni uvoziti je iz zemalja EU.

U Tehnici su također prije dvije godine potvrdili da je osnivanje tvrtke u Sloveniji jedno od rješenja problema nedostatka radne snage, ali je ta tvrtka u međuvremenu otišla u predstečaj tako da se od toga odustalo. U predstečaj je otišla još jedna velika tvrtka, ovaj put autoprijevoznička - Ricardo - čiji nam je vlasnik tada rekao da o toj opciji ozbiljno razmišljaju, ali ne samo oni, nego nije isključio mogućnost da na tome rade i još neki autoprijevoznici.

A da su hrvatske tvrtke već imale registrirane tvrtke kćerke u Sloveniji, doduše ne samo radi uvoza radne snage, potvrdio nam je tada Gregor Borošak, direktor slovenske agencije Spin kojoj su se hrvatski poduzetnici javljali za pomoć oko registracije. No ono što je najviše pogađalo hrvatske poduzetnike, uz činjenicu da hrvatska vlada uopće ne sluša njihove vapaje da ih prestane ograničavati u potrazi za radnicima bilo je i to što su osnivanjem tvrtke u Sloveniji, ma koliko bila mala, imali trošak plaće za direktora, kao i troškove poreza i doprinosa te vođenje knjiga, iako je ta tvrtka trebala biti praktično protočni bojler za prebacivanje radnika u Hrvatsku. Bez obzira na to jesu li troškovi veliki ili mali, to potvrđuje koliko su hrvatske tvrtke bačene u očaj kad moraju predvidjeti i troškove za poslovanje u Sloveniji.

No čini se da poduzetnici naziru svjetlo na kraju tunela, ako je suditi po najnovijim vijestima. Za ovu su se mjeru zalagali i u HGK-u i HUP-u, no trebalo je proteći više od dvije godine da bi se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Marka Pavića o tome počelo ozbiljno raspravljati. Poduzetnici se mogu samo nadati da će za odluku trebati puno manje vremena. Navodno bi odluka o uvođenju slovenskog modela trebala biti donesena već u lipnju.