22. kolovoz 2018.

Vanjsko-trgovinski deficit Hrvatske velik je unatoč profitiranju od članstva u EU

Iako je Hrvatska od članstva u Europskoj uniji povećala trgovinsku razmjenu s članicama, kao i zemljama CEFTA-e, hrvatski vanjsko-trgovinski deficit i dalje je velik.

Prema informacijama Hrvatske gospodarske komore, piše DW, u razmjeni s pojedinim zemljama ističu se Danska, Belgija, Bugarska i Rumunjska, dok je su a gotovo istim pozicijama ostali izvoz i uvoz s članicama CEFTA-e (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Srbija), a to su većinom zemlje Balkana koje još nisu u Europskoj uniji.

>>>Boris Žitnik: Fino ugađanje tečaja najbrže bi osiguralo ravnotežu između izvoza i uvoza

Vrijednost izvozno-uvoznog poslovanja između hrvatskih i danskih poduzeća u tom je razdoblju povećana dvaput, no Hrvatska je više robe uvezla iz Danske no što je izvezla. Pokrivenost uvoza izvozom s hrvatskoga je gledišta pala s 34 na 23 posto. Razmjena s Belgijom veća je za 2,2 puta, dok je pokrivenost uvoza izvozom narasla s 49 na 51 posto. Najveću stavku u izvozu prema Belgiji za prošlu godinu čine proizvodi od ljudske i životinjske krvi, vrijedni oko 101 milijun eura. Riječ je o krvnim pripravcima poput derivata, seruma, cjepiva i slično stoga je vidljivo kako je u pitanju potentno tržište i na zapadu, ne tek na već potvrđenom istoku.

Međutim, u ovom slučaju se ne radi o Imunološkom zavodu jer isti već godinama nema mogućnost ozbiljnije proizvodnje i izvoza, već profit ubiru inozemne tvrtke koje su preuzele pripadajuće kapacitete u Hrvatskoj.

>>>Slovenija ostvarila suficit u robnoj razmjeni od 417,5 milijuna eura

Od istaknutijih razmjena s članicama EU valja spomenuti Bugarsku koja je za Hrvatsku porasla dvaput, te Rumunjsku s kojom je razmjena veća 1,54 puta.

Pokrivenost uvoza izvozom s Bugarskom je narasla s 40 na 56 posto, s Rumunjskom sa 70 na 84 posto. To su svakako osjetno bolji rezultati od onih prema industrijski razvijenijim članicama EU-a, govorimo li o primjerima značajnijih pomaka u iznosu razmjene.

Otvaranje radnih mjesta u inozemstvu

Ekonomski analitičar Guste Santini ističe da hrvatska poduzeća, kako bi funkcionirala, moraju drugdje otvarati radna mjesta. Objašnjava i da Hrvatska još uvijek uvozi višak izravnih stranih poreza, kao što se npr. kupnjom njemačkog automobila uvoze i svi izravni porezi koje Njemačka na njemu ubire.

- Konačni efekt, zbog nemogućnosti da se građanima osiguraju potrebna dobra, jest deficit u smislu većeg zaduženja Hrvatske od drugih, nego drugih od nje, kazuje Santini te dodaje kako je ovo već kronična i veoma opasna pojava.

>>>Izvoz u prvih šest mjeseci povećan za 2 posto na 51,3 milijarde kuna, uvoz 5,5 posto na 85,9

- Robe su nam generalno loše, usluge dobre, ali zahvaljujući komparativnim prednostima u vidu prirodne rente. Sama politika ni to ne umije iskoristiti. Sad pak ne uviđamo da se određeno budžetsko stabiliziranje Hrvatske u novije vrijeme odvija primarno zbog egzodusa nezaposlenih, što znači i manje rashode za socijalnu pomoć i zdravstvo. No ako raseljavate zemlju, to baš i nije neko razvojno rješenje. A drukčije nije ni moglo biti, ukoliko znamo da je Hrvatska ušla u EU bez industrijskih strategija ili, recimo, pripreme agrara za novi kontekst, upozorava Santini.

Privreda napreduje unatoč politici

Osim toga, Santini upozorava i da zemlje s kojima Hrvatska ima izrazit trgovinski suficit, kao što su Srbija i BiH teže uravnoteženijem odnosu zbog čega će Hrvatska ubuduće imati manje povlastica u odnosu na te zemlje.

Trenutno stanje i petogodišnji pomak, nakon izlaska Hrvatske iz CEFTA-e i ulaska u EU, izgleda tako da je ukupna razmjena Hrvatske s članicama toga slobodno-trgovinskog saveza, usprkos ranijim bojaznima, porasla za gotovo četvrtinu. Iznos je porastao s oko 3,06 milijardi eura na približno 3,8 milijardi, ali izvoz Hrvatske tamo više nije dvaput veći od izvoza, nego 1,8 puta.

>>>Ivana Kovač: Hrvatska mora izvoziti više složenijih i vrjednijih proizvoda

Iz HGK objašnjavaju kako su se hrvatske tvrtke, većinom, uoči ulaska u EU radi održanja udjela cjenovno prilagodile ili djelomično premjestile proizvodnju u navedene dvije države. BiH je, već tradicionalno, područje najvećih inozemnih ulaganja firmi iz Hrvatske, dok im je Srbija na četvrtom mjestu što je vidljivo na primjeru širenja Atlantic grupe i Vindije.

- Za Hrvatsku je zona CEFTA-e bila i ostala najvažnije tržište jer ima konkurencijsku prednost u odnosu na zemlje koje nemaju gotovo nikakvo ulaganje u istraživanje i razvoj, kazala je bosanskohercegovačka ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

>>>Hrvatska u pola godine izvezla u BiH robu u vrijednosti od 752 milijuna eura

Dodaje da je inzistiranje Hrvatske i lobiranje preko dužnosnika EU-a da zadrži isti status u trgovini sa zemljama CEFTA-e, a nakon što je već pristupila EU stvorilo političke tenzije.

- Podsjećam i na slučaj Agrokor, gdje su firme iz BiH oštećene dugovanjima te kompanije, a slično je bilo i u Srbiji, objasnila je Cenić. Ističe da bez detaljnijih pokazatelja ne može reći nešto više o novijoj prilagodbi poduzeća iz Hrvatske u području CEFTA-e, ali smatra da privreda i u Hrvatskoj i u ostatku regije generalno opstaje usprkos, a ne zahvaljujući državnim politikama.