02. srpanj 2017.

Veliki vodič kroz inovirani zakon o fiskalizaciji: ePorezna - korak dalje od aplikacija

Prvog dana srpnja u Hrvatskoj je na snagu stupio inovirani zakon kojim se uređuje postupak fiskalizacije u prometu s gotovinom, čime tema fiskalizacije ponovno postaje aktualna.

Zakoni o fiskalizaciji kao zakoni koji uređuju rad s blagajnama i porezom na dodanu vrijednost pojavljuju se prvi put u Italiji i Poljskoj potkraj 80-ih godina. Iz tih istih zakona ubrzo se razvija i sam postupak fiskalizacije putem fiskalnih printera koji su s pomoću interne memorije mogli pohranjivati podatke o poslovanju i obveznici su bili dužni ispisati sve račune upravo putem fiskalnih pisača. Taj sustav fiskalizacije još je najrasprostranjeniji na području Europe (Italija, Švedska, Španjolska, Francuska i dr.), posebice među istočnoeuropskim zemljama (npr. Grčka, Makedonija, Crna Gora, Mađarska, Albanija i dr.). Zakonima o fiskalizaciji određuje se postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, točno se definiraju obveznici fiskalizacije i određuje način nadzora nad provedbom zakona. Sam postupak fiskalizacije u prometu gotovinom definira se kao skup mjera koje su dužni provesti obveznici fiskalizacije u svrhu nadzora nad gotovinskim prometom.

Manje sive ekonomije

Dopunom Zakona o postupku fiskalizacije u prometu gotovinom RH prelazi s dosadašnjeg načina provođenja fiskalizacije s pomoću za to predodređenih aplikacija na sustav putem programskih rješenja i elektroničkog sustava ePorezna, što pridonosi boljoj kontroli i pravodobnijem prikupljanju podataka.

Projekt fiskalizacije u Hrvatskoj počeo je 2013. radi kontroliranja protoka gotovine te reduciranja udjela sive ekonomije. Činjenicu da je Hr vatska uspješno uvela novi sustav fiskalizacije putem online softverskih rješenja potvrđuje i zanimanje drugih zemalja za preuzimanje i uvođenje sličnih rješenja.

>>>FOTO: Porezna uprava uvježbala 40 inspektora za nadzor e-trgovine

Tako je moguće izdvojiti Sloveniju, koja je uz minimalna odstupanja u cijelosti preslikala hrvatski model provođenja fiskalizacije, a njoj su se pridružilee i Srbija te Češka, koja predstavlja prekretnicu u širenju takvog načina provođenja sustava fiskalizacije na veće države Europske unije. Za sada je obvezu elektroničke fiskalne blagajne uvela Austrija u 2015. , dok se njezino uvođenje očekuje i u Njemačkoj potkraj 2017. godine.

>>>Institut za ePoslovanje: EU gura sustav nadzora PDV-a u realnom vremenu

No Hrvatska u 2017. kreće korak dalje. Dopunom Zakona o postupku fiskalizacije u prometu gotovinom RH prelazi s dosadašnjeg načina provođenja postupka fiskalizacije s pomoću za to predodređenih aplikacija na sustav putem programskih rješenja i elektroničkog sustava ePorezna, što dodatno pridonosi boljoj kontroli i pravodobnijem prikupljanju podataka.

Blagajnički minimum

Inovirani zakon kojim se uređuje postupak fiskalizacije u prometu s gotovinom stupa na snagu 1. srpnja 2017. Taj zakon donosi određene novosti u odnosu na prvotni koji je stupio na snagu 2013. Najveća je novost to što se ukida status malog obveznika fiskalizacije, odnosno uvodi se obveza primjene fiskalne blagajne u poslovanje obrtnika koji dohodak paćaju paušalno, osim onih koji ne obavljaju samostalnu djelatnost, već ostvaruju dohodak od imovine. Što laički govoreći znači da se broj obveznika fiskalizacije proširuje za 10.000 do 20.000.

Obveznikom fiskalizacije prema novom zakonu smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak te pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit za sve djelatnosti za koje je prema odredbama posebnih propisa obveznik ispunjavanja računa za isporuku dobara ili obavljanje usluge.

Djelatnosti koje nisu obuhvaćene fiskalizacijom

Obveznikom fiskalizacije i dalje se ne smatraju oni koji obavljaju neku od sljedećih djelatnosti: * prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu u skladu s odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata i žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu * naplata cestarine * punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima * prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima * prodaja proizvoda ili usluga u poštanskom prometu * zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama * prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata * pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja * vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata * ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično), od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba * provođenje zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Novim zakonom izvan obveze fiskalizacije i dalje je ostavljen niz djelatnosti kao što su prodaja karata u javnom prijevozu, naplata cestarine, prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima, bankovne usluge, usluge osiguranja itd.

>>>Fiskalizacija: Drugi krug obuhvaća paušaliste koji posluju s gotovinom

Svi obveznici fiskalizacije dužni su se koristiti programskim rješenjima koja omogućuju provedbu procesa fiskalizacije u skladu s novim zakonom (NN 115/16). Obveznici su također dužni od 1. srpnja dostavljati podatke o poslovnom prostoru te podatke o pružatelju usluge spomenutog programskog rješenja isključivo putem elektroničkog servisa Porezne uprave – ePorezna. Obveznici koji su već dostavili navedene podatke putem aplikacije moraju podatke potvrditi i dopuniti putem servisa ePorezna. Osim općenitih informacija o poslovanju, poslovnom prostoru i partnerima, obveznici su dužni putem servisa ePorezna dostavljati i svaki račun na ovjeru Ministarstvu financija i Poreznoj upravi. Svi ostali obveznici fiskalizacije koji nisu korisnici ePorezne podatke dostavljaju putem propisanog obrasca u mjerodavnu ispostavu Porezne uprave.

I naposljetku, propisuje se visina blagajničkog minimuma za fizičke osobe (obrtnici, obveznici poreza na dobit) u skladu s ostalim poduzetnicima ako zadovoljavaju kriterije za veličinu poduzetnika.

Dakle, inoviranim zakonom, ukidanjem statusa malog obveznika fiskalizacije, uvodi se obveza primjene fiskalne blagajne u poslovanje obrtnika koji dohodak plaćaju paušalno. To u praksi znači da se novi obveznici moraju prilagoditi postupku fiskalizacije izdavanja računa tako da ih izdaju putem elektroničkih naplatnih uređaja.

Dodatni troškovi

Prilagodba na novi način poslovanja donosi dodatne izdatke u obliku jednokratnih troškova (nabava potrebnih uređaja) te konstantnih troškova pretplate na fiskalne blagajne koji u prosjeku iznose od 100 do 200 kn mjesečno.

Tko je obveznik fiskalizacije od 1. srpnja 2017.

Obveznikom fiskalizacije prema novom zakonu smatra se:

* fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak * pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit za sve djelatnosti za koje je, prema odredbama posebnih propisa, obveznik ispunjavanja računa za isporuku dobara ili obavljanje usluge.

Nadalje, obveznici fiskalizacije dužni su primijeniti programska rješenja koja im omogućuju postupanje prema zakonskim odredbama, a dužni su i dostavljati svoje podatke te svaki izdani račun Poreznoj upravi putem sustava ePorezna. Tim novitetima obveznici iznimno ovise o tehnologiji i internetskim vezama, što dovodi u pitanje pismenost obveznika u navedenim područjima. Javlja se i pitanje dostupnosti internetske veze na svim područjima na kojima se obavljaju djelatnosti unutar kojih je potrebno provoditi postupak fiskalizacije. Osim toga, zakonom se predviđaju i stroge kazne za nepoštovanje odredbi. Naprimjer, kaznom od 30.000 kn do 500.000 kn bit će kažnjeni obveznici koji instaliraju programska rješenja koja nisu kompatibilna s definiranim postupcima provođenja postupka fiskalizacije, zatim za nedostavljanje potpunih podataka o poslovnim prostorima ili ako obveznik izdaje račune koji ne sadržavaju u cijelosti sve zakonom određene potrebne podatke i slično.

Što mora biti na računu

Još jedna od novosti jest i to da nadzor fiskalizacije sada osim Porezne može obavljati i Carinska uprava. Ako se pri nadzoru uoči kršenje zakona, osim novčane kazne, može se izreći i mjera privremene zabrane rada pečaćenjem, najdulje osam dana. Svaki fiskalizirani račun, osim podataka propisanih posebnim propisima, mora sadržavati sljedeće informacije: vrijeme izdavanja računa (sat i minuta), oznaku operatera (osobe) naplatnog uređaja, način plaćanja računa (novčanice, kartica, ček, transakcijski račun ili ostalo), jedinstveni identifikator računa, zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije te broj računa koji mora slijediti neprekinuti numerički redoslijed po svakom naplatnom uređaju u svakom poslovnom prostoru. Svake kalendarske godine taj slijed počinje od broja 1, a na računu mora biti iskazan u tri dijela. Prvi je numerički broj, drugi je oznaka poslovnog prostora, a treći broj naplatnog uređaja. U svakom slučaju, inovirani Zakon o fiskalizaciji podrazumijeva između 10.000 i 20.000 novih informacijsko-komunikacijskih rješenja koja će mali poduzetnici morati uvesti u poslovanje kako bi zadovoljili nove zakonske obveze.

Informatičke kuće i telekomunikacijski operateri poreznim obveznicima nude tri vrste rješenja fiskalnih blagajni:

1. mini fiskalna fiksna blagajna 2. maksi fiskalna blagajna 3. profesionalna – integrirana fiskalna blagajna

Mini fiskalna blagajna jest samostalni uređaj koji radi putem fiksne internetske veze i primjerenija je onima koji račune izdaju u svojim prostorijama, a čiji je splet usluga i proizvoda manjeg opsega te ne zahtijeva učestale izmjene u asortimanu i cijenama, a ni neke dodatne module kao što je praćenje zaliha ili selektivno formiranje cijena za pojedine skupine potrošača. Stoga su takva rješenja prilagođena za primjenu u odvjetničkim uredima, prevoditeljskim agencijama, frizerskim salonima, kod zlatara i slično. Kod poduzetnika sa složenijim prodajnim asortimanom robe i usluga te kod onih koji imaju potrebu češće izmjenjivati i prilagođavati asortiman i cijene ili koji trebaju dodatne module poput robnog poslovanja ili integriranog skladišta u ponudi je rješenje u obliku maksi fiskalne blagajne. Takva rješenja dostupna su fiksnom ili mobilnom internetskom vezom te se u njima mogu definirati i dodatni elementi za ispis na računu kao što je npr. adresa web-stranice, šifra za bežični internet (Wi-Fi kod), adresa stranice na Facebooku kako bi se dodatno produbila komunikacija s potrošačima ili im se tako pružila dodatna usluga. Takve fiskalne blagajne pogodne su za trgovinska i ugostiteljska poduzeća s ograničenim asortimanom proizvoda i usluga.

Složeniji splet modula

Poduzetnici koji trebaju još veći i složeniji splet modula posegnut će za rješenjem u obliku profesionalne fiskalne blagajne koja će uključivati blagajničke aplikacije i biti integrirana sa specifičnim programskim modulima prilagođenim za obavljanje pojedinih specifičnih djelatnosti kao što su fiskalna blagajna integrirana u aplikacije za frizerski salon ili u program za maloprodajno poslovanje ili blagajna integrirana u ugostiteljsko-turističke programske pakete.

piše izv. prof. dr. sc.  BLAŽENKA KNEŽEVIĆ  Ekonomski fakultet Zagreb