11. rujan 2017.

Višnja Starešina: Samo Francuska može spriječiti ‘njemački‘ EU s više brzina. Hoće li?

Tek nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj potkraj rujna navodno bi moglo postati jasnije kako bi to trebala izgledati – Europska unija s više brzina. Predstavljanje nove platforme EU u više formata  nakon uspostave nove njemačke vlade najavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron, glavni partner njemačke kancelarke na tom projektu.

Pretpostavka je, dakako, da savezna kancelarka ostane - Angela Merkel. A to se čini najizglednijim u cijeloj toj formuli. Naime, koliko je god još prije pola godine izgledalo nevjerojatno da Merkel dobije još jedne izbore nakon što je politikom otvorenih vrata ugrozila i njemačku i europsku sigurnost te uzdrmala šengenski sustav EU, čini se da aktualna kancelarka nezaustavljivo juriša po još jedan mandat.

Merkeličina elitna jezgra

U konceptu Unije s više brzina Hrvatska je u vanjskom krugu. Nije u eurozoni. A u Schengen bi mogla ako postane njemačko tijesto za miješenje novoga zapadnog Balkana kao predvorja EU.

EU Zbog potpune  kontrole vlastite stranke CDU-a i pravodobne eliminacije svih potencijalnih protukandidata, potpune kontrole njemačke političke scene, na kojoj nema relevantne političke stranke koja bi mogla ugroziti primat CDU-CSU-a, potpune kontrole medija, a na drugoj strani stabilna gospodarstva te odličnih financijskih pokazatelja Merkel je nezamjenjiva. Angela ima umijeće brza zaborava i majstorski se sada pravi da nema ništa s politikom otvorenih vrata, traži poštovanje Schengena. A njemačkim biračima postalo je normalno da navečer ne mogu sigurno izići u centar Münchena ili Nürnberga, ali zato mogu bez problema uplatiti ljetovanje na Karibima, Baliju ili u Hrvatskoj, zimovanje u Aspenu ili Zermattu. A i što će srijedom navečer u centru Nürnberga kad u četvrtak ujutro rade?

>>>Višnja Starešina: Belje nije samo tvrtka, tko ima Belje, ima i upravu nad Baranjom

Zasad platforma nove, elitne jezgre Europske unije za Merkel uopće nije upitna, ona može zamisliti i zajedničkog ministra gospodarstva i financija. A iz te jezgre koncentrično bi se širili manje elitni krugovi: oni koji su u eurozoni, oni koji su u šengenskoj zoni, oni koji možda žele ući ako im se politički i financijski isplati te možda imaju neke šanse (Srbija), oni koji bi možda i ušli da to podrazumijeva samo novac, bez obveza, ali nemaju šanse (BiH)…

No pitanje je kako će drugi reagirati na viziju koja neodoljivo podsjeća na veliku Njemačku. Pustimo sad Poljsku ili Mađarsku. Znamo da će one biti protiv. Ali kako će na kraju reagirati Francuska, koja bi trebala biti velika partnerica u toj novoj Uniji? Pustimo sad Macrona, znamo da je on ‘za‘ i da je projektiran da bude ‘za‘ Uniju u krugovima, zasnovanu na financijskom inženjeringu i gospodarskoj snazi. Ali mislim na Francusku. Francuska brzo mijenja mišljenje o svojemu novom predsjedniku i njegovim vizijama.

Politika na plinski pogon

I kakve će to posljedice imati za Hrvatsku? Hrvatska se vanjska politika, kao, lomi između dvaju koncepata – njemačkog o Uniji u više brzina i američkoga, koji podrazumijeva snažnu novu Europu u sklopu Inicijative triju mora. Razdjelnica je tih dvaju koncepata energetika (ruski ili američki plin?), a motiv koji je pokreće, dakako, novac. Premijer je navodno uz Merkel, Predsjednica uz Trumpa. Ali što Hrvatska može dobiti u nekoj od te dvije opcije? Što razlikuje izbor između njemačke i američke Europe?

>>>HDZ i SDP permanentno gube profil i potporu, Živi zid je otplesao svoje ljeto

U njemačkom konceptu EU s više brzina Hrvatska je u svakom slučaju u vanjskom krugu. Niti je u Schengenu niti je u eurozoni. A neće to u tom konceptu ni  postati ako se ne odrekne sebe. Odnosno možda bi i mogla postati dio šengenske zone ako udovolji teritorijalnim ambicijama Slovenije, zatim BiH, onda Srbije i ako postane njemačko tijesto za miješenje nekoga novog zapadnog Balkana kao predvorja EU. A taj koncept, da je ta opcija bila ostvariva, ne bi Velika Britanija, koja ju je izmislila, velikodušno prepustila Njemačkoj. U Inicijativi triju mora Hrvatska ima šansu, zapravo SAD je prisiljava na šansu da postane važno energetsko čvorište za distribuciju njegova plina u Europi. Ali određeni krugovi tomu se opiru, vjerojatno ne zbog srca, nego zbog džepa i duboke uvezanosti u rusku energetsku priču. Tu će priču o LNG-u, izgledno je, snažno gurati prema realizaciji novi američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst, blizak predsjedniku Trumpu i državnom tajniku Tillersonu.

>>>Miodrag Šajatović: Američka sprega politike i biznisa došla na scenu i u Hrvatskoj

Istodobno Hrvatska ne bi nikako smjela odustajati od Europske unije jer se ona ionako neće mijenjati u smjeru federacije, odnosno velike Njemačke. Hrvatska to ne može zaustaviti. Ali može Francuska. Ako Angela Merkel prva ne shvati da bi tu bitku mogla izgubiti i ne napravi još jedan zaokret: ‘Ma tko je to uopće spominjao EU s više brzina?‘ Ona – ne.