26. travanj 2018.

Vlada: Do 2021. udjel javnog duga u BDP-u past će na 66 posto

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je na današnjoj sjednici prijedlog Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu kao i prijedlog Programa konvergencije za Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2021. godine. Ova dva dokumenta dio su obveza koje Hrvatska ima u sklopu procesa Europskog semestra kojem članice EU kroz ekonomske i strukturne reforme pokušavaju umanjiti makroekonomske razlike u Uniji.

>>> Plenković: Pravi je trenutak za provođenje strukturnih reformi

- Želim da preuzmete odgovornost i vlasništvo nad ovim procesom reformi, očekujem da bude ispunjen i proveden i ako ga provedemo jačamo vjerodostojnost, omogućit ćemo gospodarski rast, veću zaposlenost, smanjit ćemo negativne demografske trendove, povećati investicije i održati fiskalnu disciplinu. Ovo je pravi trenutak za provođenje strukturnih reformi. Imamo gospodarski rast, povoljne makroekonomske pokazatelje i u godini smo u kojoj nisu predviđeni izbori i može se napraviti iskorak – poručio je premijer Andrej Plenković ministrima tijekom rasprave o Nacionalnom programu reformi, dodavši da ove godine očekuje i zamah privatnih investicija te izvanrednu turističku sezonu.

Vladin reformski dokument sadrži brojne aktivnosti podijeljene u 59 mjera i 11 reformskih područja. Glavni su mu ciljevi jačanje konkuretnosti gospodarstva, održavanje fiskalne discipline te jačanje veze između obrazovanja i gospodarstva.

- Nacionalni program reformi je odgovor na strukturne izazove našeg gospodarstva. Još smo u tranziciji, borimo se s generalnim izazovima i istodnobno moramo provesti reforme. Zato sve predviđene mjere odgovaraju i na izazov tranzicije i modernog doba – rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je pregled Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje od 2018. do 2021. godine kojim se do 2021. godine predviđa gospodarski rast godišnjim stopama od oko 2,5 posto.

>>> Ministar Zdravko Marić morao bi objasniti kako to država ‘zarađuje‘

- Glavni pokretač rasta i dalje je domaća potražnja i to potrošnja kućanstava i osobna potrošnja. Tu se vide efekti porezne reforme i te će osobna potrošnja i dalje biti pokretač rasta. No, i investicijsko okruženje također je pozitivno reagiralo na poreznu reformu i druge mjere u unaprjeđenju poslovne klime. Prošle godine su privatne investicije rasle stopom od 7,4 posto. Iz toga se vidi snaga gospodarstva i pozitivan efekt na mjere, te otpornost, volja i želja gospodarstva. U idućim godinama očekujemo nastavak tog pozitivnog trenda, a i mi imamo puno prostora u javnim investicijama, pa i kroz veću iskoristivost europskih fondova. Pelješki je najvidljiviji i najkrupniji, ali nije jedini – rekao je Zdravko Marić.

Ministar financija je upozorio i na rast izvoza roba i usluga, što je glavni efekt ulaska u EU. Iduće tri godine prognozira se inflacija u stopama od oko 1,5 posto godišnje. Jednakim stopama, nada se Marić, rast će i zaposlenost, a nezaposlenost bi, prema Programu konvergencije, do 2021. godine trebala pasti na 7,5 posto.

- Udjel javnog duga u BDP-u će do 2021. godine pasti na 66 posto. Odgovornim i efikasnim ubiranjem poreznih prihoda, pažnjom na rashodovnoj strani te aktivnostima na aktivaciji državne imovine odgovorno idemo u projekcije da će naš javni dug slijediti dosadašnji dobar trend – kazao je Marić.

Na sjednici Vlade, između ostalog, usvojeni su još i prijedlog Zakona o upravljanju državnom imovinom, kao i prijedlog odluke o izradi Državnog plana prostornog razvoja.