25. travanj 2018.

Vlada do kraja mandata planira smanjiti javni dug na 66 posto BDP-a

Nacionalni program reformi za 2018. godinu temelji se na rastu, zapošljavanju i podizanju standarda kao prioritetima Vlade te daljnjem poreznom rasterećenju, doznaje se u srijedu iz Vlade, koja bi na sjednici u četvrtak trebala donijeti plan nacionalnih reformi i plan konvergencije za ovu i iduće tri godine.

U programu konvergencije, kako se doznaje, za ovu godinu se projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, iduće godine 2,7 posto, a u 2020. i u 2021 godini rast od 2,5 i 2,5 posto.

>>>Lani ostvaren prvi suficit opće države od 2002., javni dug pao na 78 posto

U Vladi taj okvir ocjenjuju konzervativnim i naglašavaju da su 2016. i 2017. nadmašena očekivanja te da je konzervativni princip imao odjeka u investicijskoj javnosti.

Kod stopa rasta naglasak u programu nije na državnoj potrošnji nego investicijama, objašnjavaju u Vladi napominjući da su već lani ostvareni efekti porezne reforme, jer su već tada privatne investicije rasle iznad sedam posto. Ističu i potrebu smanjenja uvozne ovisnosti koja neutralizira učinke izvoza u kretanju stope rasta BDP-a.

Što se tiče proračuna za ovu godinu, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto BDP-a, dok za iduću godinu projiciraju deficit od 0,4 posto, potom "nulu" za 2020. te 0,5 postotni suficit u 2021. godini.

U vezi javnog duga, osnovi scenarij njegova smanjenja temelji se na gospodarskom rastu, konsolidaciji i aktivaciji državne imovine.

>>>Eurostat: Hrvatska je europski lider u padu javnog duga

Do kraja svog mandata Vlada planira smanjenje javnog duga na 66 posto BDP-a, što je znatno ispod razine iz programa Vlade (75 posto).

Krajem 2017. javni dug iznosio je 78 posto BDP-a. Za ovu godinu planira se smanjenje javnog duga na 75,1 posto BDP-a, potom u 2019. na 72,2 posto, 2020. na 69,1 posto, a 2021. na 66 posto BDP-a. Iz današnje perspektive, to je realno, ocjenjuju u Vladi.

Očekuje se i daljnje smanjenje troška za kamate. Godine 2015. kamate su iznosile 3,3 posto BDP-a, 2017. godine 2,7 posto, a prema projekcijama iz plana konvergencije u srednjem bi roku trebale biti ispod dva posto BDP-a.

U Nacionalnom programu reformi nalazi se i niz mjera koji se tiče jačanja konkurentnosti, a u sklopu toga je i porezno rasterećenje. Kod poreznih rasterećenja detalje tek treba definirati, napominju u Vladi. Prije toga provest će se analiza kako dodatno porezno rasteretiti građane i kompanije do 2 milijarde kuna. Pritom će se voditi računa da porez na dohodak, koji je izvor prihoda za jedinice lokalne samouprave, ne bude prvi na dnevnom redu.

>>>Eurostat: Hrvatski suficit uz bok grčkom i bugarskom

Kod poreza na dobit, doznaje se, postoji prostor za porezno rasterećenje, no treba povesti kvalitetnu analizu i diskusiju kako to izvesti. Pritom pitanje poreznog opterećenja nije samo pitanje porezne stope, već i drugih detalja, kao primjerice nedavnog ukidanja oporezivanja troška smještaja i hrane za sezonske radnike.

U novom Nacionalnom programu reformi, pak, ne spominje se uvođenje poreza na nekretnine, ali je ‘na stolu‘ smanjenje opće stope PDV-a.

>>>Prošlogodišnji deficit na rekordno niskih 0,9 posto BDP-a, pao i javni dug

Program restrukturiranja prometnog sektora 

Nacionalni program reformi, prema dostupnim informacijama, sadrži restrukturiranje u sektoru prometa, odnosno cesta i HŽ-a te potragu za strateškim partnerom za Croatia Airlines, kao i uređivanje pitanja pomorskog dobra i turističkog zemljišta, o čemu se zakonski tekstovi pripremaju.

Kod restrukturiranja željeznice priprema se opsežan program usmjeren poboljšanju poslovanja HŽ Infrastrukture i HŽ Carga, te se, slično kao i za cestarski sektor, i za željeznički priprema projekt sa Svjetskom bankom.

>>>Sindikat tvrdi da je Croatia Airlines pred raspadom, otkazuje letove, a osoblje odlazi

U planu je i reforma državne uprave, za što je priprema zakona u završnoj fazi, što znači da se planira otvoriti dijalog sa socijalnim partnerima. Riječ je o paketu zakona koji bi uredili i depolitizaciju, kao i plaće državnih službenika i namještenika.

Doznaje se da je zamišljeno uvođenje 12 platnih razreda, mogućnost napredovanja sukladno rezultatima rada, koji će se ocjenjivati. Predviđaju se i mogućnosti jednokratnih nagrada, ali i mogućnosti nazadovanja.

Vlada do kraja travnja mora u Europsku komisiju poslati nacionalni program reformi, kao i program konvergencije RH.

>>>SPVH traži istragu HŽI: Posao koji treba riješiti unutar tri sata čeka više od godinu dana

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike. Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i "zamrzavanje" sredstava EU-a za državu članicu.