Aktualno
StoryEditor

Finski veleposlanik: Što Hrvatska može naučiti od finskog predsjedanja EU-om?

08. Srpanj 2019.

Prioriteti upravo započetog šestomjesečnog finskog predsjedanja Vijećem Europske unije, prije iskoraka u nepoznato početkom sljedeće godine kada će taj zadatak prvi puta preuzeti Hrvatska, bit će klimatske promjene i održivost, vladavina prava i promoviranje zajedničkih vrijednosti, konkurentnost i socijalna inkluzija te sveobuhvatna sigurnost građana. Objasnio je to veleposlanik Finske u Hrvatskoj Risto Piipponen tijekom predavanja o finskom predsjedanju EU-om u Europskom domu u Zagrebu.

U pogledu prvog cilja, namjera je zadržati vodeću poziciju Europske unije na području klimatskih promjena i održivosti, a neke od politika u tom smjeru bit će postizanje klimatske neutralnosti do 2050. (u Finskoj je cilj ambiciozniji, do 2035.), podupiranje tranzicije na kružnu ekonomiju i prilagodba europskih fondova i Zajedničke poljoprivredne politike ovim ciljevima.

[caption id="attachment_390348" align="aligncenter" width="750"] Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]

Što se tiče vladavine prava i zajedničkih vrijednosti, sasvim je jasno da se radi o poruci članicama s populističkim vladama, prvenstveno Mađarskoj i Poljskoj, u kojima je prema mišljenju Komisije i mnogih drugih članica, posljednjih godina došlo to erozije temeljnih vrijednosti Europske unije.

Veleposlanik je stoga podsjetio da su ljudska prava, demokracija, jednakost i vladavina prava obveza, a ne izbor te da ih se mora poštivati stalno. Kako bi se to osiguralo, Finska će se zalagati za uvjetovanje pristupa europskim fondovima poštivanjem tih vrijednosti, kao i za uspostavu mehanizma praćenja unutar kojeg bi se rješavali problemi u ovom području.

Ekonomsko stanje u Uniji nije loše, no postoje izazovi s kojima se treba pozabaviti, nastavio je veleposlanik.

Prije svega, riječ je o prilagodbi tržišta rada novim tehnologijama, još uvijek visokoj stopi nezaposlenosti mladih i starenju populacije. Jedinstveno tržište mora se zato produbiti, a potrebno je voditi i aktivnu industrijsku politiku fokusiranu na istraživanja, razvoj i inovacije. Europska unija mora biti lider u digitalizaciji i brizi za dobrobit svojih građana, ulagati u obrazovanje te podupirati multilateralizam i slobodnu trgovinu.

Unutar posljednjeg finskog prioriteta, cilj je uspostaviti sveobuhvatan sustav sigurnosti koji bi efikasno štitio europske građane od prijetnji kao što su konflikti u susjedstvu, kršenje ljudskih prava, terorizam i klimatske promjene. U svrhu pospješivanja suradnje članica i postizanja efikasnijeg sustava odlučivanja o ovim problemima, Finska se zalaže za razmatranje uvođenja glasanja kvalificiranom većinom u području sigurnosti i obrambene suradnje.

Pored ovih prioriteta, veleposlanik se osvrnuo ukratko i na ‘naslijeđene‘ teme, odnosno teme koje se protežu kroz nekoliko predsjedanja. Finsku, a vjerojatno i Hrvatsku, čekaju pregovori o novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, proširenje na Zapadni Balkan i migracije. Europska stajališta o Brexitu su odavno dogovorena i teško da će se mijenjati, ponovio je veleposlanik službenu liniju EU-a, zato je na Ujedinjenom Kraljevstvu da se tom prilagodi.

[caption id="attachment_390349" align="aligncenter" width="750"] Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]

Područje Zapadnog Balkana strateški je važno Europi i zato mora postojati jasna perspektiva članstva za zemlje u regiji, no one moraju prvo ispuniti sve kriterije. Kad je riječ o migracijama, Finska vjeruje da je najbolje rješenje zajednički sustav za azil, no kako se to pokazalo neostvarivim, drugo najbolje rješenje je uspostavljanje europskog mehanizma za smještaj unutar EU-a i efikasna politika vraćanja onih koji se nisu kvalificirali za azil u matične zemlje.

19. travanj 2024 16:14