Aktualno
StoryEditor

Vuić: Statistički, privatna poduzeća jesu efikasnija, i to nije slučajno

08. Svibanj 2018.

Državna poduzeća bi trebala ponuditi stabilnost, privatna mogu ići na maksimalizaciju profita, rekao je Vinko Belak, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na predavanju pod nazivom ‘Uloga državnih poduzeća u nacionalnoj ekonomiji - pokretanje razovoja i inovativnosti‘ u sklopu Liderove konferencije ‘Državno, a efikasno‘.

Pogled na ulogu državnih poduzeća u nacionalnoj ekonomiji i na efikasnost općenito bi trebao biti bitno drugačiji nego prije: stav da će nevidljiva ruka tržišta sama riješiti društveno-ekonomske odnose danas djeluje nerealno i o prednostima i manama svih oblika poduzeća treba promišljati drugačije, ustanovio je Belak.

Govoreći o tome što treba promijeniti u razmišljanju, Belak je rekao da svaki pojedini oblik vlasništva i poduzeća ne odgovara svim praktičnim situacijama te da nekoj svrsi bolje udovoljavaju privatna poduzeća, a drugoj državna. Kako bi se to postiglo, svi oblici vlasništva i poduzeća moraju postati ravnopravni i svaki od njih se treba staviti u situaciju u kojoj najefikasnije zadovoljava svoju funkciju.

>>> Državno, a efikasno: Državnim tvrtkama nije isključivi cilj maksimizacija profita

- Ubrzanim razvojem robotike u budućnosti nas očekuje gubitak mnogih radnih mjesta, čime će velik broj ljudi ostati bez posla. Drugim riječima, ekonomski se problemi društva neće moći riješiti bez angažiranja države, istaknuo je.

- Nemam ništa protiv privatnih poduzeća, ona imaju pravo biti usmjerena na profit. Državna poduzeća bi trebala ponuditi stabilnost, privatna mogu ići na maksimalizaciju profita. Ako nemate dobar sektor državnih poduzeća koja drže stabilnost, tko će kupovati ono što proizvodimo?, pita se Belak.

Zašto se ne bi državna poduzeća ubacila u prostor gdje dominiraju privatna poduzeća - nastavlja Belak - istraživanja pokazuju da ljudi više vole raditi u državnim poduzećima. Prema dosadašnjim iskustvima, zdrava konkurencija između državnog i privatnog je uza sve probleme donijela tehnološki napredak i potakla inovativnost kod jednih i drugih. Neke stvari, poput javnih dobara, stvarno moraju ostati u državnom vlasništvu. Naravno da mane u državnim poduzećima postoje, ali i privatna poduzeća imaju svoje mane posebno kad je u pitanju zadovoljavanje društvenih interesa, kazao je Belak.

Govoreći o tome mogu li državne firme biti efikasnije nego danas, Belak je ustvrdio kako je to moguće i to uvođenjem efikasnijeg modela upravljanja i postavljanjem pravih ljudi na pravo mjesto te sprječavanjem pretjeranog uplitanja vanjskih nenadležnih struktura u upravljanje poduzećima, ali da je taj proces u Hrvatskoj ostao samo na riječima.

>>> Goran Marić: Pripremamo akciju iseljavanja iz državnih stanova i poslovnih prostora

- Mi i dalje slušamo izjave da država nije dobar gospodar i da sve treba privatizirati. Kako to da država onda kao loš gospodar rješava probleme privatnika kao dobrih gospodara?

Gledajući opcije za javni i privatni sektor u 21. stoljeću, Belak je izjavio da državno poduzetništvo u budućnosti trebalo bi postati nešto normalno, jednako kao i privatno poduzetništvo. S obzirom na globalne promjene koje se prelijevaju i kod nas, pored jakog privatnog sektora, Hrvatskoj je potreban i jak državni sektor, zaključio je Belak.

Vuić: Promjena vlasti ‘potaraca‘ Upravu i NO

Predavanje koje nosi naziv ‘Inovativnost u državnim poduzećima - primjer dobre prakse‘ održao je Tomislav Vuić, predsjednik uprave HPB-a koji je govorio o iskustvima te banke državnom i privatnom vlasništvu.

- Statistički, privatna poduzeća jesu efikasnija, i to nije slučajno. Privatni vlasnik je više usmjeren na stvaranje dobiti, a država više na društvenu korist. Razlozi za prosječnu neefikasnost u državnim tvrtkama su različiti primarni interesi vlasnika, slabije nagrađivanje zaposlenika te kompliciranost donošenja političkih odluka, rekao je Vuić.

- Diskontinuitet je problem, zato što se kod gotovo svake promjene vlasti ‘potaraca‘ Uprava i Nadzorni odbor kompanije u javnom vlasništvu. Posljedica toga je i problem kod regrutacije, malo tko će doći raditi za manju plaću i na neizvjesniju poziciju, pojasnio je Vuić.

>>> Tipurić: Može li državno biti efikasno u Hrvatskoj?

Govoreći o HPB-u kao primjeru dobre prakse, Vuić je istaknuo da su u prvoj fazi ostvarili brze pobjede i pobrali ‘voće koje nisko visi‘ te da zbog toga aktivna uloga vlasnika nije bila potrebna, nego su upravi dali mogućnost da radi po pravilima struke. Druga faza je pokušaj da se od dobroga napravi izvrsno, istaknuo je. Naveo je da su strateške dugoročne mjere, investicije i kadrovsko jačanje ključan segment za koji je potreban kapital i investicije koje će omogućiti rast u digitalnom dobu i jačanje menagementa s iskustvom u novim trendovima bankarstva.

- Od banke koja je realno gledano bila loša došli smo do banke koja se može dosta dobro nositi sa internacionalnim bankama.

Napomenuo je da je HPB u svjetlu preuzimanja Jadranske banke izgubio zamah, ali ne nepovratno. Također je izjavio da se nada da će taj proces uskoro biti gotov, ali da će tu trebati pomoć vlasnika.

19. travanj 2024 00:41