Analiza koristi i troškova pokazuje da bi koristi uvođenja eura mogle biti znatne i trajne, kao i razmjerno veće u odnosu na neke druge zemlje koje su ga dosad uvele, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji ‘Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih‘, dodavši da će troškovi biti mali po intenzitetu i jednokratni po karakteru te da je najveća korist od uvođenja eura, koju Hrvatska može očekivati upravo uklanjanje valutnog rizika.
- Uvođenjem eura Hrvatska postaje sukreator europske monetarne politike. Kada je riječ o troškovima, odnosno nedostacima uvođenja eura, gubitkom samostalne, monetarne i tečajne politike Hrvatska neće mnogo izgubiti, rekao je Vujčić.
>>>Zdravko Marić: Uvođenjem eura porast će standard hrvatskih građana
Da nećemo biti u stanju usvojiti euro, istaknula je na panelu ‘Koristi i troškovi uvođenja eura‘, ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek obrazloživši to činjenicom da nemamo situaciju da smo uspjeli u pet godina zaredom smanjivati javni dug.
- Hrvatska jaše na jednom valu povoljnih ekonomskih okolnosti, dok je u idućih pet godina očekuje iznimno mnogo neizvjesnosti. Izvjesno je da Hrvatska može ući u tečajni mehanizam, no pitanje je može li pet godina izdržati tempo smanjivanja razlike između tekućeg i javnog duga i onog koji je maksimalno dopušten da bi ušla u eurozonu – moj odgovor je ne, rekla je Vizek.
Upitan o primjeru Poljske i Češke, koje odgađaju uvođenje eura, analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike rekao je da su one strukturalno različite od Hrvatske te da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija, a poljska ekonomija je zatvorenija, značajno veća i snažnija.
>>>Vujčić: ulazak Hrvatske u eurozonu smanjio bi kamatne stope i premije rizika
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta istaknuo je da tema konferencije nije trebala biti oko koristi i troškova uvođenja eura, već o tome koliko su nam jake institucije, konkurentnost, ugovori, tržište rada koji bi trebali izdržati prvi nalet silaznog ciklusa u eurozoni, a koji bi na nesreću mogao koincidirati s trenutkom uvođenja eura u Hrvatsku.
Da treba spriječiti aprecijaciju kune do ulaska Hrvatske u ERM II, kao i sprječavati aprecijaciju tijekom članstva u tom tečajnom mehanizmu, naglasila je profesorica na Ekonomskom fakultetu Marijana Ivanov.
- Ulaskom u ERM II za Hrvatsku bi bilo daleko bolje da uđe uz središnji paritet 7,8 nego postojeći 7,5 kuna za euro. To nije velika razlika, ali za mnoge poduzetnike i izvoznike bi puno značila. Do ulaska u tečajni mehanizam ERM II mislim da HNB treba podupirati deprecijaciju koliko je moguće, ali prije svega djelovati u sprječavanju daljnje aprecijacije koliko je god moguće, rekla je Ivanov.
>>>Vujčić: Euro donosi dugoročnu korist, ali ne rješava strukturne probleme
Pitanje nacionalne valute najvažnije je svegeneracijsko pitanje s kojim će se Hrvatska suočiti u 21. stoljeću, naglasio je profesor na Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević.
- Suverenost modernih društava, uz zastavu, grb, himnu, policiju, vojsku, čini upravo vlastiti novac. Ako jedna moderna država zna raspolagati s vlastitim novcem, onda to predstavlja snažno oružje, pri čemu se postavlja pitanje zašto jedna mala zemlja ulazi u jedno veliko valutno područje u kojem neće ništa odlučivati, rekao je Jakovčević, dodavši da je politička odluka o uvođenju eura već donesena, što predstavlja najveću slabost u smislu razvoja javne rasprave.
Što se tiče primjera Slovačke, koja je euro uvela 2009. godine, slovački ministar financija Peter Kažimir istaknuo je da im je ulazak u eurozonu pridonio rastu BDP-a od 10 posto, dodavši da su prednosti uvođenja eura značajne zbog porasta izvoza, ubrzanja procesa konvergencije te velike uštede u transakcijskim troškovima.