Investicije su dosad podbacile, dok su izvoz i osobna potrošnja nadmašili očekivanja u rastu BDP-a, istaknuo je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova u srijedu u zagrebačkom Westinu. Što se HNB-a tiče, i oni ekonomiju vide više manje kao i poslodavci upitani u anketi Lidera, odnosno očekuju rast BDP-a nešto manji od tri posto. Ali tu se pojavljuju prvi znaci rizika.
Svjetski trgovinski rat, upozorio je Vujčić, mogao bi utjecati na manju količinu trgovine u svijetu što bi se moglo negativno odraziti i na Hrvatsku. Dodao je i da smanjenje industrijske proizvodnje u Italiji i Njemačkoj koje se očitovalo posljednjih mjeseci može imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo pokaže li se to dugoročnijim trendom. Govoreći o faktorima rasta gospodarstva, Vujčić je izdvojio izvoz, zatim od osobne potrošnje i investicija kao najznačajnije elemente.
- Investicije su dosad podbacile. One zasad rastu ispod naših prognoza dok potrošnja i izvoz rastu iznad naših očekivanja. Također vidimo nastavak trenda rasta zaposlenosti, iako je teško pronaći zaposlene. Po prvi puta se ove godine pojavilo problem nedostatak radne snage kao drugi najveći problem koji poslodavci ističu u svom poslovanju. Problem broj jedan i dalje je uvjerljivo prevelika reguliranost – pojasnio je Vujčić.
>>> Hans Timmer: Hrvatska mora izraditi nov i moderniziran koncept socijalne države
Višak tekućeg i kapitalnog računa platne bilance ostaje zamjetan unatoč negativnim pritiscima. Nastavlja se trend smanjenja inozemne zaduženosti, a i udio duga opće države u BDP-u nastavlja padati zbog ostvarnog fiskalnog suficita. Za više razine dohotoka bit će potrebno promijeniti strukturu gospodarstva prema tehnologiji i inovacijama kako bi se to izbjeglo, tvrdi Vujčić. Nizak potencijalni rast je posljedica i nepovoljnih demografskih kretanja gdje vidimo pad radno sposobnog stanovništva i povećanje udjela izdržavanog stanovništva. Zato je nužno biti veoma oprezan s mirovniskom reformom gdje svaka ‘vatrogasna‘ mjera‘ može imati nesagledive dugoročne posljedice.
- Velik udio javnog sektora u gospodarstvu i niska profitabilnost državnih poduzeća utječu na niži BDP. Ne samo da je hrvatski javni sektor slabo profitabilan u usporedbi s Europom, nego i sa zemljama u okruženju, upozorava Vujčić. Mijenja se tržište omjera kapitala i rada. U SAD-u vidimo da produktivnost nastavlja rasti dok kompenzacija za rad stagnira i ne uspijeva pratiti rast produktivnosti.
- Društvo se treba pripremiti za razvoj tehnologije i ponuditi rješenja u području obrazovanja. Ulaganje u vještine koje roboti koje roboti ne mogu razviti kao što su kreativnost, umjetnost, socijalne vještine i suradnja između poduzeća i fakulteta ili instituta treba pratiti adekvatnim poreznim politikama i regulacijama koji se tiču distribucije dohotka i mirovina. Razvoj tehnologije može znatno smanjiti buduće ekonomske probleme koji proizlaze iz demografskih kretanja za Hrvatsku i tome se potrebno aktivno posvetiti. Ako to ne riješimo, imat ćemo i više problema nego danas, rekao je Vujčić u zaključku.
Pratite Lider na društvenim mrežama [mks_social icon="facebook" size="48" style="square" url="https://www.facebook.com/lider10media/" target="_blank"][mks_social icon="linkedin" size="48" style="square" url="https://www.linkedin.com/company/lider-press-dd/" target="_blank"][mks_social icon="twitter" size="48" style="square" url="https://twitter.com/lider_press" target="_blank"][mks_social icon="instagram" size="48" style="square" url="https://www.instagram.com/lider.media/" target="_blank"]