Pariz, Berlin, Barcelona među prvim su europskim metropolama čije se stanovništvo pobunilo zbog velikog broja stanova koji se iznajmljuju turistima na kratki vremenski rok. Zbog sve većeg interesa investitora, koji kupuju i zakupljuju čitave stambene blokove i potom ih iznajmljuju turistima, stanovništvo se diglo na noge, jer, kažu, sve je manje stanova koje mogu unajmljivati na duži rok i jer takva praksa povećava ionako visoke cijene dugoročnog najma u tim gradovima.
Osim toga, gradovi su povukli i pitanje zašto pojedine društvene platforme, poput Airbnb-a ili Booking.com-a i dalje oglašavaju obiteljski turistički smještaj, koji nije reguliran sukladno postojećim zakonima i pravilima.
Glasnogovornica Airbnb-a u Španjolskoj odgovorila je kako se na njihovim stranicama oglašava samo 2 posto vlasnika takvog smještaja, ali su gradske vlasti Barcelone odlučile ograničiti broj stanova za kratkoročan najam i uvesti nove propise, kojima bi se pitanje ove vrste smještaja (a pogotovo plaćanje boravišnih pristojbi i poreza) dodatno reguliralo.
Gradske vlasti Barcelone kaznile su Airbnb jer je oglašavao stanove čiji vlasnici nisu ishodili dozvole za iznajmljivanje smještaja. Kazna je bila simbolična, ali vlasti su odlučile kazniti još 22 tvrtke koje se bave istom vrstom oglašavanja.
Primjer Barcelone slijedili su i drugi. U Reykjaviku je primijenjen novi zakon, prema kojemu će svih 1,600 iznajmljivača što se oglašavaju na Airbnb-u morati imati posebnu dozvolu, ako stanove iznajmljuju dugoročno. Što se tiče najma turistima, ti će vlasnici stanova morati registrirati djelatnost i godišnje platiti oko 500 kuna pristojbi gradu ili državi.
U Francuskoj je implementiran zakon kojim je propisano da, bilo koji vlasnik smještaja koji iznajmljuje duže od 120 dana, mora ishoditi posebnu dozvolu od grada (ukoliko takav grad premašuje brojku od 200 tisuća stanovnika). Mjera se pokazala vrlo neuspješnom, jer je, primjerice, samo u Parizu tek nekih stotinjak takvih iznajmljivača ispoštovalo zakon.
U Berlinu, Münchenu i Hamburgu gradske su vlasti otišle najdalje i potpuno zabranile bilo kakvo iznajmljivanje smještaja bez dozvola. Vlasnici iznajmljivači moći će se prijaviti za dozvolu za kratkoročan najam, uglavnom turistima, međutim, gradske će vlasti odlučivati koliko će takvih dozvola izdavati, pogotovo u onim četvrtima u kojima je velika potreba za stanovima za dugoročan najam.
Vlasnici stanova pobunili su se protiv takvih odluka, pa je u Njemačkoj pokrenuto više tužbi, koje su vlasnici - izgubili.
"Slika" o gubitku
I u Hrvatskoj je postojala inicijativa da se na Airbnb-u, kao i na nekim drugim srodnim platformama, oglašavaju samo oni smještajni kapaciteti koji su kategorizirani, koji imaju prijavljenu turističku djelatnost, drugim riječima, koji uredno plaćaju poreze i boravišne pristojbe. Međutim, ta inicijativa HTZ-a, pojašnjava za Lider predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja, Nedo Pinezić, nije urodila plodom.
- Airbmb, Booking.com i slične tvrtke posluju direktno s vlasnicima smještaja i nemaju sjedište u Hrvatskoj. Iako se na takvim stranicama oglašava veliki dio registriranog turističkog smještaja u Hrvatskoj, oglašavaju se i oni koji to nisu, ali ih je nemoguće sankcionirati. Govorimo o desecima tisuća vlasnika smještaja u RH, a uzmete li u obzir da je prosječan prihod u obiteljskom smještaju po jednom nositelju (vlasniku) između 25 i 30 tisuća kuna, onda možete dobiti približno sliku o kolikom je gubitku sredstava riječ, kaže Pinezić.
Zajednica obiteljskog smještaja zalaže se da svaki najam bude evidentiran, smještaj kategoriziran, porezi i boravišne pristojbe plaćene. Međutim, Pinezić ističe kako od svojih članova s terena dobiva sve više dojava o nelegalnom iznajmljivanju smještaja strancima, koji dolaze u Hrvatsku jer su oglas pronašli upravo na takvim platformama. Problem kako smanjiti sivu zonu u iznajmljivanju obiteljskog smještaja, Penizić vidi u presudama koje su donijeli sudovi u gradovima spomenutima na početku ovoga teksta.
- Barcelona, Pariz, Berlin, ti su gradovi tužili globalne kompanije koje se bave ovom vrstom oglašavanja i u nekoliko slučajeva postignute su izvansudske nagodbe, prema kojima je Airbnb pristao podmiriti dio obveza onih iznajmljivača koji, primjerice, ne plaćaju dozvole za kratkoročan ili dugoročan najam. Što se Hrvatske tiče, problem je rješiv primjene li se ovi sudski presedani, ali je potrebna veća aktivnost Carinske uprave, u čijoj su nadležnosti boravišne dozvole, Porezne uprave, koja regulira naplatu PDV-a, kao i Vlade, koja bi trebala od takvih kompanija zatražiti da preuzmu te obveze, kaže Pinezić.
U Hrvatskoj nije pokrenuta niti jedna tužba od strane lokalnih vlasti zbog oglašavanja najma smještaja, a koji nije adekvatno zakonski reguliran.