29. ožujak 2017.

Žalac: Članice EU će zbog Brexita morati povećati uplate u europski proračun

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je u srijedu da će izlazak Britanije iz članstva Europske unije (EU) sigurno dovesti do toga da će preostale članice morati uplaćivati više u zajednički proračun nego u prethodnim razdobljima.

Britanska premijerka Theresa May aktivirat će u srijedu članak 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time službeno pokrenuti dvogodišnju proceduru razdruživanja.

- Današnji dan će biti po prvi put u povijesti osnivanja Europske unije da jedna država članica pokreće postupak za izlazak iz članstva, kazala je Žalac u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada", dodavši da je to na razini EU praktično glavna tema i u vezi zajedničkog europskog proračuna.

>>>‘Okolnosti su se promijenile s Brexitom’: Škotska izlazi na drugi referendum o neovisnosti

 Kako je istaknula, izrada višegodišnjeg financijskog okvira se događa u Europskoj komisiji, o tome se raspravlja i u drugim institucijama EU, no u ovom trenutku, dok se čeka novi proračunski okvir za novu financijsku perspektivu (za razdoblje od 2021. do 2027.), još se ne zna što će se događati.

- Sigurno će to biti jedna druga dimenzija, sigurno će sve zemlje članice uplaćivati više u odnosu na prethodna razdoblja iz razloga što jedna zemlja članica koja je značajno utjecala na proračun Unije izlazi iz nje, i na neki način ćemo vidjeti kako će se to razvijati do 2019. No, opet ponavljam, mi kao Republika Hrvatska, kao zemlja članica sudjelovat ćemo u izradi višegodišnjeg financijskog okvira i o tome ćemo pravovremeno izvještavati javnost, rekla je Žalac.

Hrvatska ‘u principu napreduje‘

Na upit novinara kako je Hrvatska napredovala po pitanju apsorpcije novca iz EU-a u 2016. Žalac je istaknula da "u principu napredujemo", dodavši da se s obzirom na dvije godine političke nestabilnosti u Republici Hrvatskoj i općenito apsorpcijskih kapaciteta, aktualna financijska perspektiva (2014.-2020. ) počela praktički koristiti tek u prošloj godini.

- Prvi natječaji su objavljeni 2016. i to je ono što je loše, jer mi smo sad u 2017. godini, usred financijske perspektive, a govorimo o tome da nismo zadovoljni i da na neki način nemamo dobre pokazatelje i rezultate. Svi smo toga svjesni, kako mi kao ministarstvo tako i cijela Vlada. Ono što radimo na tome je pojednostavljenje procedura, ubrzavanje objave natječaja apsorbcijskih kapaciteta, prije svega jačanje ljudskih kapaciteta koji su preduvjet, navela je ministrica.

>>>Goldman Sachs seli stotine zaposlenika iz Londona i prije Brexita

No, istaknula je i kad se pogleda "završni račun" za 2016. godinu da "ipak moramo reći da smo i zadovoljni" jer je povučeno devet milijardi kuna.

- Dvostruko više smo dobili iz europskog proračuna nego što smo uplatili i to je po prvi puta da smo toliki neto primatelj sredstava, to je ono što sam isticala u nekoliko navrata. Međutim, možemo mi to puno bolje i puno brže i na neki način ovo je ključna godina da pokažemo Europskoj uniji, Europskoj komisiji i zemljama članicama da mi to možemo, da smo mi to sposobni stići u nekakvom trku, kako u ugovaranju tako i u certificiranju i isplati sredstava, rekla je.

Kako je navela, cilj njezinog ministarstva, u čijoj je nadležnosti Operativni program Konkurentnost i kohezija, kao i ministarstvima poljoprivrede i rada, kao upravljačkim tijelima za ostale EU programe, je taj da se ove godine minimalno ugovori 13 milijardi kuna.

- Mislim da ćemo to sigurno i učiniti, obzirom na prijedlog projekata za apsorbciju 2017., koji pratimo na dnevnoj razini, navela je između ostaloga Žalac.