28. svibanj 2018.

Zašto krademo uredski pribor?

Ako ste ikada ‘trajno posudili‘ uredski pribor ili koristili uredski pisač za ispis osobnih dokumenata, onda ste se svrstali među 75 posto zaposlenika koji su priznali krađu uredskih materijala. U nedavnom anonimnom istraživanju Papermatea, svi anketirani priznali su da su otuđili barem jednu kemijsku olovku na poslu. Drugo je istraživanje pokazalo da je 75 posto zaposlenika priznalo krađu uredskog pribora u posljednjih godinu dana.

Ove ‘sitne krađe‘ kompanije stoje stotine milijardi dolara godišnje, što je oko 35 posto inventara i u prosjeku 1,4 posto ukupnih prihoda. Ako su posljedice takvih ponašanja toliko štetne za sustav, zašto to ipak radimo? Odgovor na ovo pitanje donosi BBC Capital.

>>>Infografika: 7 koraka do savršene ravnoteže između privatnog i poslovnog života

‘Psihološki ugovor‘

U radnom odnosu, poslodavac teži ispuniti niz obećanja koji nužno ne stoje u pisanom ugovoru. Tako na primjer, pri zapošljavanju, poslodavac je obećao novom zaposleniku fleksibilno radno vrijeme i kolegijalne radne uvjete. Time je stvorio neka očekivanja koja su dio ‘psihološkog ugovora‘, kako navodi Yannick Griepprofesor na Sveučilištu Calgary u Kanadi.

Sve dok se poslodavac drži svog obećanja, zaposlenik će biti sretan i odan. Jedina nesavršenost u ovoj situaciji je da takav odnos rijetko kada postoji. No nakon nekog vremena, nadređeni počinju zaboravljati na obećano i ne drže se ‘nepisanog ugovora‘.

Neizvršena obećanja

U istraživanju zaposlenici su izjavili da se njihov poslodavac ne drži obećanog. Oko 55 posto ispitanika u istraživanju izjavilo je da se njihov poslodavac nije držao dogovora i da je prekršio obećanje već u prve dvije godine radnog odnosa.

U novije vrijeme, istraživači su otkrili da poslodavci ne ispunjavaju svoja obećanja na tjednoj i dnevnoj bazi. Nažalost, niz nedavnih istraživanja ukazuje na to da poslodavci gotovo nikada ne primjećuju da su učinili nešto krivo.

>>>Možemo li biti istovremeno šef i prijatelj?

Osvetoljubivost

Budući da se poslodavac ne drži obećanja, zaposlenici smatraju da opravdano mogu uzeti što žele pa tako i poneki uredski pribor. Vrlo intenzivne negativne emocije poput bijesa i frustracije, koje osjećaju zaposlenici, dovode do povećane želje za dominacijom i osvetom.

Štoviše, istraživanje je otkrilo da su ti osjećaji bili najsnažniji među najboljim zaposlenicima koji su kod zapošljavanja očekivali obostranu pravednost i držanje dogovora.

Neke studije pokazale su da neki ljudi uživaju u osveti, pogotovo kada su na višim pozicijama u kompaniji i kada se osjećaju dominantnijima. Dakle, kada zbrojimo dva i dva, može se primijetiti da kombinacija "želje za osvetom" i "uživanje u osveti" dovodi do veće učestalosti takvog ponašanja.

>>>Infografika: 7 koraka do savršene ravnoteže između privatnog i poslovnog života

Kao posljedica toga, zaposlenici će ubuduće biti osvetoljubivi kad se suoče s neizvršenim obećanjem jer su uglavnom iskusili pozitivne posljedice negativnog ponašanja poslodavca.

Kada poslodavac prekrši obećanje, zaposlenici željni osvete trebali bi razmisliti o potencijalnim posljedicama. Iako je možda prvotni osjećaj nakon osvete dobar i zadovoljavajuć, velika je vjerojatnost da će imati grižnju savjesti zbog učinjenog.

U ovakvim situacijama, zaposlenicima se predlaže da razgovorom riješe situaciju te da poslodavac uvidi i prizna da je pogriješio. Isprika je prvi korak za smirivanje tenzija između zaposlenika i šefa. Ovim postupkom zaposlenik ukazuje na to da ima kontrolu nad situacijom i da etički pristupaju svojem poslu. Također, dobar trik u ovom slučaju je oboružati se ljudstvom koje će potvrditi da ni njima obećanja nisu ispunjena jer je veća vjerojatnost da će pod pritiskom ‘mase‘ poslodavac lakše popustiti. No, prije svega treba se zapitati je li to što vas smeta vrijedno započinjanja bitke.