24. kolovoz 2018.

Željko Garača: Hoće li poživjeti venezuelska kriptovaluta petro?

Ponedjeljak 21.08.2018. godine možda bude povijesni dan u monetarnim financijama. Tog dana petro je postao službena valuta Venezuele, prva kriptovaluta koja je dobila taj status. Petro je pak nastao krajem 2017. godine i činilo se da su planovi njegove implementacije ograničeni samo na trgovinu naftom te nije izazivao posebnu pozornost s obzirom da je to tržište u čvrstom zagrljaju dolara. Jedna od najčešćih primjena kriptovaluta je prikupljanje kapitala pa to vrijedi i za petro. Moguće ga je razmjenjivati za juane, rublje, jene, ali ne i za dolare.

Bilo je to ujedno i vrijeme dominacije bitcoina i prave euforije oko ove najpoznatije kriptovalute te eksplozivnog rasta njegove vrijednosti mjerene u dolarima. Uz bitcoin je postojalo preko tisuću drugih kriptovaluta koji su na ovaj ili onaj način bile povezane s bitcoinom te se petro nije posebno isticao. Mišljenja o kriptovalutama su bila i ostala podijeljena, a danas više idu u prilog skepticima iako su promjene i dalje moguće.

>>>Maduro najavio ‘petro’, virtualnu valutu temeljenu na naftnim rezervama

U međuvremenu su se u svijetu dogodile dvije velike promjene interesantne za ovu temu. Prva se tiče kriptovaluta općenito. Pokazalo se da većina njih predstavlja prijevaru i u međuvremenu su propale. I bitcoin je prošao stresno razdoblje te je od proljeća ove godine, kada je bio na vrhuncu, izgubio preko dvije trećine vrijednosti.

Količina je određena veličinom zaliha nafte koja jamči njegovu vrijednost, jedan barel nafte - jedan petro. Stvarno pokriće vrijednosti. Moglo bi se reći da petro predstavlja povratak na zlatni standard s tim da je ovaj put zlato crno.

S druge strane javio se niz primjera uspostavljanja trgovine naftom u drugim svjetskim valutama, od Šangajske burze na kojoj se naftom trguje u juanima do bilateralnih sporazuma među nekim zemljama o trgovini naftom u njihovim nacionalnim valutama. Svi ti pokušaji imaju za cilj izbjegavanje dolara zbog njegove prevelike dominacije i uporabe kao oruđa u discipliniranju „neposlušnih“ zemalja. Jedna od tih zemalja je i Venezuela.

Razlog za uvođenje kriptovalute petro je bio pokušaj izvlačenja zemlje iz ralja nametnutih ekonomskih sankcija, da se trgovanje naftom oslobodi okova dolara i omogući iskorištavanje ogromnog energetskog i gospodarskog potencijala Venezuele.

Petro - potpuno drugačiji od drugih kriptovaluta

No, Venezuela je otišla korak dalje. Petro je postao službena nacionalna valuta s ciljem da stabilizira ekonomsku situaciju u zemlji i prije svega dokine zastrašujuću hiperinflaciju. Zadatak je nevjerojatno zahtjevan, ali druge mogućnosti u postojećem okruženju nema. Nade za uspjeh postoje, ali ne i jamstvo.

U moru različitih kriptovaluta i dominacije bitcoina, uvođenje državne kriptovalute unaprijed je osuđivano na neuspjeh. Ali petro je bitno drugačiji nego druge poznate kriptovalute. Potpuno je drugačiji način njegova kreiranja i određivanja njegove vrijednosti. Nema rudarenja, nema spekulacija na tržištima. Količina je određena veličinom zaliha nafte koja jamči njegovu vrijednost, jedan barel nafte - jedan petro. Stvarno pokriće vrijednosti. Venezuela ima najveće poznate zalihe nafte, a uz njih vrijednost petra se dodatno jamči i rudnim bogatstvima dijamanata, zlata i drugih vrijednih metala kojima Venezuela raspolaže. Moglo bi se reći da petro predstavlja povratak na zlatni standard s tim da je ovaj put zlato crno.

>>>Željko Garača: Rumunjsko ekonomsko čudo – opet!

Kriptovalute su temeljene na informatičkoj blockchain tehnologiji koja omogućava autonomne, efikasne i pouzdane sustave razmjene tokena. Token može biti praktično bilo što, ali sve je krenulo s novcem. Kriptovalute su i digitalne i virtualne, ali i najveći dio današnjih valuta je u tom obliku jer postoje samo kao zapisi u bazama podataka banaka. Kriptovalute su specifične po tome da predstavljaju cjeloviti sustav kojim upravlja isključivo računalni algoritam. Bitcoin je takav sustav, ali se isti naziv koristi i za transakcijske jedinice bitcoine, tokene. Bitcoin je izvorno zamišljen kao transakcijski novac koji bi mogao zamijeniti postojeće fiat valute, ali je vrlo brzo izgubio svojstva transakcijskog novca, postao je nepraktičan za svakodnevne transakcije te je postao oblik imovine vrlo volatilne vrijednosti podložne spekulacijama. Osim valute, tokeni mogu praktično biti nositelji bilo koje informacije koja se razmjenjuje s pridruženom vrijednosti pa su mogućnosti primjene blockchain tehnologije znatno šire i izvan financija.

Velike mogućnosti su u međunarodnom platnom prometu mimo standardnih sustava međunarodnog plaćanja. Iako je popratna ideja bila da se u sustavu plaćanja zaobiđu banke, one su prepoznale značaj ove tehnologije te ulažu dosta u njeno istraživanje i primjenu s ciljem ubrzanja financijskih transakcija i smanjenja troškova.

Način da se zaobiđe američku kontrolu sustava plaćanja

Postoje uhodani međunarodni sustavi plaćanja kao što je SWIFT, ali koliko god ti međunarodni sustavi plaćanja bili neutralni, ipak se pokazalo da ih u velikoj mjeri kontroliraju SAD, bar kada su dolarska plaćanja u pitanju. Čak se u Europi javljaju glasovi da bi trebalo izgraditi vlastiti sustav međunarodnog plaćanja. Nepovjerenje prema SAD-u raste na sve strane. Utoliko je lakše razumjeti glavni motiv kreiranja Petra, zaobići tu kontrolu odnosno opstrukciju.

Petro postoji samo u digitalnom obliku i nije prikladan za primjenu u svakodnevnom životu. Ima neprikladno veliku nominalnu vrijednost za tu namjenu, trenutno oko 70 dolara, a to je  pogotovo teško, zapravo nemoguće, u zemlji koja nema razvijenu tehnološku infrastrukturu. Stoga se istovremeno uvodi novi paralelni papirnati novac, suvereni bolivar, koji je pak tečajem fiksno vezan za petro.

>>>Inflacija u Venezueli ove godine – milijun posto!

Petro se u nekim komentarima klasificira kao velika prijevara osuđena na neuspjeh. Istovremeno se ponovo podgrijavao status bitcoina kao izvoru bogatstva u budućnosti. Nedavno sam na jednom skupu mladih pobornika kriptovaluta izjavio da se inače u svom standardnom okruženju osjećam avangardno, a među njima vrlo konzervativno. Ukratko, koliko god vjerovao u blockchain tehnologiju toliko sam skeptičan prema bitcoinu i općenito tipu kriptovaluta koje spadaju u kategoriju „proof-of-work“ čije se kreiranje i stvaranje vrijednosti temelji na takozvanom rudarenju.

Tehnološki elegantan, matematički fantastičan, suštinski banalan, računalno zahtjevan, a ekonomski tragičan posao

Da bi se potvrdila ispravnost obavljenih transakcija s kriptovalutom i one bile trajno zabilježene, potrebno je da računala odrade određeni posao, da metodom pokušaja i pogrešaka pogode jedan enormno veliki broj. Po mom sudu taj posao je tehnološki elegantan, matematički fantastičan, suštinski banalan, računalno zahtjevan, a ekonomski tragičan. Jedini smisao mu je otežati stvaranje novih jedinica kriptovalute jer su one nagrada „rudarima“ za obavljeni rad koji sa svakim novim rudarenjem postaje sve teži i opsežniji. Razmjerno količini tog rada raste i vrijednost kriptovalute.

Vrijednost je realna, materijalno zajamčena pa petro ima svojstva vrlo jake valute. Po ovim značajkama Petro bi morao uspjeti. U općoj eskalaciji gospodarskih ratova nije nemoguće da Venezuela dobije moćnog saveznika. Rusija je već tamo sa svojim savjetnicima, a ne znam što Kina čeka s ulaganjima. Ovo je igra na sve ili ništa, a ulozi su ogromni. Ako ovakav projekt uspije bit će to kraj svijeta kakvog poznajemo.

Po mom sudu rudarenje ovoga tipa je najbizarniji postupak stvaranja vrijednosti valute u povijesti, a svodi se doslovno na uništavanje prirodnih i drugih resursa ne stvarajući nikakvu realnu vrijednost. Iracionalno. Sve se svodi na vjerovanje, možda praznovjerje, ljudi da je to vrijedno ili je nakon početne znatiželje nastupila pohlepa. To naprosto ne mogu prihvatiti. S druge strane, ako Rothschild, Rockfeller, Soros i drugi veliki investitori počinju ozbiljno ulagati u bitcoin možda sam potpuno u krivu. Ili možda baš zato nisam. Ako će se oni dodatno obogatiti drugi to moraju platiti.

U suvremenoj ekonomiji, nakon napuštanja zlatnog standarda, vrijedi načelo da vrijednost neke valute, novca, ovisi o snazi gospodarstva koje stoji iza njega, odnosno njegovoj mogućnosti da stvara nova dobra koja se mogu ili koja će se moći kupiti za taj novac u budućnosti. Kod bitcoina i većine kriptovaluta njihova vrijednost je razmjerna količini uništavanja, prije svega enormnom potrošnje električne energije pri izvođenju računalnih algoritama rudarenja. Drugi dio priče su spekulativne aktivnosti na tržištima.

>>>Venezuela obrisala pet ništica s cijena

Petro ima potpuno drugačiju prirodu. Možemo ga svrstati u kategoriju kriptovaluta „proof-of-authority“. Tu nema rudarenja, a verifikaciju obavljenih transakcija jednostavno, brzo i efikasno obavlja sam sustav kriptovalute, a jamac ispravnosti je neki institucionalni autoritet, u ovom slučaju država. Vrijednost je realna, materijalno zajamčena pa petro ima svojstva vrlo jake valute. Po ovim značajkama Petro bi morao uspjeti. No, problemi su izvan njegove prirode i neuspjeh nije isključen. Oni čiji su interesi ugroženi učinit će sve da ne uspije nadajući se konačnom slomu projekta petro, slomu Venezuele i promjeni vlasti. To se stvarno može i dogoditi ako Venezuela ne nađe saveznike koji će podržati ovaj projekt. U općoj eskalaciji gospodarskih ratova nije nemoguće da Venezuela dobije moćnog saveznika. Rusija je već tamo sa svojim savjetnicima, a ne znam što Kina čeka s ulaganjima. Ovo je igra na sve ili ništa, a ulozi su ogromni. Ako ovakav projekt uspije bit će to kraj svijeta kakvog poznajemo. Stoga možemo očekivati njegove daljnje opstrukcije pa sve do najcrnjih vojnih scenarija.

Prve reakcije zapadnih medija već govore o slomu projekta samo dva dana nakon implementacije. Ocjene su da je sve gore nego prije. Mislim da su ocjene preuranjene jer se tako drastična promjena u funkcioniranju neke države ne može glatko obaviti preko noći. Naravno, neizvjesnost je velika, rizici ogromni, ali pitanje je što Venezuela time može izgubiti. Stanje je bilo neodrživo, a ovako nada ipak postoji.

Petro - najveći korak u smjeru energetskog novca

Prije nekoliko godina, 2012., na Ekonomskom fakultetu u Splitu održana je međunarodna znanstvena konferencija Energija – novac budućnosti. Konferencija je bila u znaku odavanja počasti Nikoli Tesli za sve ono što je učinio za blagostanje čovječanstva, između ostalog o njegovim vizijama besplatne energije za sve. Raspravljalo se o svjetskom monetarnom sustavu i mogućim tehnologijama za “energetski novac“. Čini mi se da je Petro najveći korak u tom smjeru iako tada na konferenciji o kriptovalutama nije bilo ni riječi premda je Bitcoin već postojao, istina u začecima.

>>>Migrantska kriza u Brazilu – deseci tisuća Venezuelaca bježe od siromaštva

U kontekstu priče o kriptovalutama moram biti i malo osoban. Prije par mjeseci sam javno predstavio svoj projekt kriptokune, kriptovalute Ministarstva financija s osnovnim motivom rješavanja problema blokiranih građana Hrvatske. Osim rješavanja tog problema za oko 160.000 građana predviđeni su i drugi pozitivni učinci kao na primjer kumulativno povećanje BDP-a za preko 10 posto u roku od 5 godina. I kriptokuna je u kategoriji „proof-of-authority“. Iza nje stoji samo jamstvo države i obećani rast BDP-a. U suštini se radilo o projektu fiskalnog novca, novca koji izdaje državna administracija i koji ne stvara dug i ne nosi trošak kamata. Ideja nije pobudila širi interes. Po mom sudu dva su ključna razloga za to. Ideja je predstavljena u vrijeme kada su kriptovalute naglo počele gubiti na popularnosti uz snažno jačanje nepovjerenja javnosti. Drugi razlog je bilo pitanje političkog trenutka jer je u isto vrijeme Vlada radila na prijedlogu svojih zakonskih rješenja za blokirane građane. Naravno, moguće je da je ideja loša, ali ćemo to možda tek saznati.

Prije dva mjeseca anonimno društvo je kreiralo svoju kriptokunu, a prema objavljenim ciljevima projekta mi se čini da su preuzeli neke moje ideje. Ne polažem na to nikakvo autorsko pravo. Ni ja nisam bio potpuno originalan pri odabiru naziva kriptokuna. Nisam znao da su ga ranije neki već koristili za neki drugi projekt, ali mi je naprosto pao na pamet, bio prirodan, simpatičan, zvučan. Već sam se ispričao onima koji su ga prvi upotrijebili. Sada se želim javno ograditi da s posljednjim projektom kriptokune nemam ništa. Naprotiv, ne vjerujem u njegovu vrijednost. S druge strane mi je drago jer se praktično pokazalo koliko je tehnički relativno lako, brzo i jeftino kreirati kriptovalutu i time otklonilo bar jednu od primjedbi na moju ideju.

Uvik kontra!

Autor: prof. dr. sc. Željko Garača