Jedna od najvažnijih zadaća Zvijezdane Rauš–Klier otkako je postala predsjednica Javnobilježničke komore bit će pokušati objasniti građanima važnost i ulogu javnih bilježnika i javnobilježničke profesije, s obzirom na to da je u javnosti o njima stvorena, smatraju, iskrivljena slika.
No Rauš–Klier ima još dosta izazova o kojima s njom razgovaramo u ovom intervjuu. Nedavno je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, kojim je omogućeno svima da online registriraju poduzeće, bez angažmana javnih bilježnika.
Naša sugovornica smatra to dobrim rješenjem, ali koje je nedovoljno razrađeno i navodi primjer iz Bugarske, koja je zbog takvog rješenja imala problema s kriminalom i prijevarama.
U intervjuu razgovaramo i o skorašnjim izmjenama Ovršnog zakona, a zalaže se i za uključivanje javnih bilježnika vezano uz obiteljski zakon (primjerice neosporni bračni razvodi) kao i kod kupoprodaje nekretnina jer je to, kako kaže, prepušteno nadripisarima i agencijama za nekretnine.
Nedavnim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima omogućeno je online osnivanje trgovačkih društava bez sudjelovanja javnih bilježnika, odnosno punomoćnika. Što mislite o takvom institutu, odnosno hoće li se na taj način omogućiti zloupotrebe i nadripisarstvo?
– Hrvatska javnobilježnička komora podržava napore hrvatske vlade za uvođenje osnivanja društva na daljinu elektroničkim putem. Zakonodavac se u izmjenama i dopunama zakona opredijelio za liberalan pristup upotrebe digitalnih alata i postupaka omogućavajući takav vid osnivanja d.o.o.-a i j.d.o.o.-a bez ikakvih ograničenja za tuzemne, a u budućnosti i inozemne osnivače. Takav pristup je u europskom kontinentalnom krugu iznimka. Pri tome želimo istaknuti da zakonodavac kod donošenja Zakona s druge strane nije uzeo u obzir donošenje Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka vezanih uz pravni okvir djelovanja tvrtki, iako je cilj direktive pospješiti upotrebu digitalnih rješenja.
U kom smislu?
– U obrazloženju teksta Direktive stoji da se upotreba digitalnih rješenja vezanih uz tvrtke, posebno pri upisu u registar, treba provesti na način da se izbjegne mogućnost prijevare ili zloupotrebe jer postoji zabrinutost zbog pojave fiktivnih poduzeća. Zato su utvrđeni mehanizmi zaštite od prijevare i zloupotrebe kao što su obvezna kontrola identifikacije, pravila o diskvalificiranim direktorima i mogućnost država članica da zahtijevaju uključivanje određene osobe ili tijela u postupak, upravo poput javnog bilježnika.
Kakva su iskustva iz drugih zemalja?
– Nakon što su neke države uvele mogućnost elektroničkog osnivanja na daljinu bez punomoćnika, dogodili su se brojni slučajevi krađe identiteta. Primjerice, u Bugarskoj su se zbog uvođenja neposredne elektroničke registracije dogodili brojni slučajevi krađe identiteta tako da su se elektroničkim putem mijenjali članovi društava i uprava, a sve radi podizanja kredita i preuzimanja drugih obveza uime ukradenih društava. Nakon što se elektronički sustav uspostavljen u Bugarskoj pretvorio u ilegalni lanac, ostavivši time posljedice na pravosudni sustav te na gospodarsku i pravno-sigurnosnu sliku države, bugarska vlada je na sjednici u lipnju 2016. odlučila ponovno propisati nadležnost javnih bilježnika kod takvih postupaka i to ne kao ovjerovitelja potpisa stranaka, već kao sastavljača isprava, odnosno potvrđivanja njihova cijelog sadržaja.
Znači, kod online osnivanja tvrtki u Hrvatskoj nismo naučili iz bugarskog iskustva?
– Pokušali smo to objasniti ljudima u Ministarstvu gospodarstva i nadam se da ćemo uskoro imati nove izmjene koje će to poboljšati. Ponavljam, jesmo za online osnivanje tvrtki, ali zato postoje instituti koji podižu sigurnost na visoku razinu, odnosno da su i javni bilježnici sudionici postupka osnivanja tvrtki, kao što je to u detalje uredila Austrija.
Cijeli intervju pročitajte u našem tiskanom izdanju Lidera, a možete i u digitalnom