28. srpanj 2019.

Zvonimir Savić: Zbog uvođenja eura ministri više neće moći imenovati svoje pomoćnike

Kao čovjek zadužen za koordinaciju svih aktivnosti vezanih za pripremu uvođenja eura Zvonimir Savić vjerojatno je najbolja osoba za razjašnjavanje detalja oko ove kompleksne teme. U razgovoru za Lider posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja i direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri HGK razjasnio je neka od najspominjanijih pitanja u pogledu pristupanja eurozoni i iscrtao korake koji bi trebali rezultirati uvođenjem zajedničke europske valute 2023. ili 2024. godine.

Javnost je zapravo slabo informirana o detaljima ulaska zemlje u euro, pogotovo kada se koriste izrazi kao što je ERM II tečajni mehanizam. Što je ERM II?

- To je mehanizam nadzora tečaja i disciplinirane makroekonomske politike, odnosno jedan od elemenata putem kojih neka država dokazuje stabilnost tečaja. Hrvatska je početkom ovog mjeseca dobila suglasnost članica eurozone o pismu namjere u kojem se izražava želja za ulaskom u taj mehanizam. To znači da mora u idućih godinu dana provesti niz reformi definiranih u suradnji s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i članicama eurozone kako bi negdje u ovo vrijeme sljedeće godine mogla pristupiti tečajnom mehanizmu. Jednom kada to ostvari, mora najmanje dvije godine provesti u tom mehanizmu i održavati tečaj u određenim gabaritima, uz istovremeno održavanje šire makroekonomske stabilnosti. Ako u tom razdoblju uspije ostvariti te ciljeve, Hrvatska može zatražiti uvođenje eura.

U kojem će se rasponu kretati tečaj i koji bi onda mogao biti odnos kune i eura u trenutku prelaska?

- Hrvatski tečaj kune prema euru je ionako vrlo stabilan dugi niz godina. Trenutak u kojem će se točno definirati tečaj zamjene kune za euro bit će dogovoren otprilike pola godine prije usvajanja eura. Takva je situacija bila sa Slovačkom koja je u srpnju 2008. precizno definirala tečaj prema kojem će preći na euro šest mjeseci kasnije i gotovo će sigurno isto napraviti Hrvatska. Nije poanta samo jednokratno definirati tečaj, nego pripremiti cjelokupno gospodarstvo za promjenu, što podrazumijeva i obvezu iskazivanja cijena u obje valute najmanje šest mjeseci prije ulaska u eurozonu. To se pokazalo vrlo dobrim u sprječavanju neopravdanih povećanja cijena. U svakom slučaju, tečaj će odrediti HNB, pri čemu će ulogu igrati povijesni tečaj kune prema euru, kao i nužnost balansiranja potreba ekonomije i realnih ekonomskih pokazatelja

Što bi sve Hrvatska trebala napraviti? Postoji šest načelnih reformi s 19 mjera od kojih su neke sasvim jasne, a neke manje jasne. Primjerice, što podrazumijeva poboljšanje upravljanja u javnom sektoru?

- To se odnosi na odgovornije upravljanje državnom imovinom i depolitizaciju i harmonizaciju državne službe. Tako Ministarstvo državne imovine mora u tom smislu provesti dvije mjere, a to je objava natječaja za prodaju državnih udjela u društvima koja nisu na popisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, dakle tamo gdje ima 25 ili manje posto udjela, i implementirati novi zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu kojim bi se riješili dugogodišnji nagomilani problemi u području turizma.

Što će podrazumijevati depolitizacija državne službe?

- Cijela jedna upravljačka razina po novome neće biti imenovana, nego birana na javnim natječajima, a riječ je o pomoćnicima ministara koje trenutačno imenuju sami ministri. Oni više neće biti dužnosnici, nego državni službenici i to je prilično visoka razina, što znači da samo ministri i državni tajnici ostaju u kategoriji dužnosnika

Dosta se priča o prednostima, ali koje su ključne mane i kako bi se euro mogao odraziti na izvoz i uvoz?

- Gospodarstvenici mahom podržavaju uvođenje eura, pogotovo izvoznici, a takve poruke dolaze i iz HGK. Jedna od većih koristi je uklanjanje valutnih rizika jer 57 posto hrvatskog robnog izvoza ide u eurozonu, stoga ne čudi, primjerice, da naš najveći proizvođač komponenti za autoindustriju s nestrpljenjem iščekuje uvođenje eura  zato što je na jačanju kune u proteklih pet godina izgubio 90 milijuna kuna. To je možda najbolji pokazatelj efekta na izvoznike. Jednako tako, euro potiče međunarodnu razmjenu jer članstvo u eurozoni služi kao određena potvrda stabilnosti i ozbiljnosti ekonomije. S obzirom da mi imamo najmanji udio robnog izvoza u BDP-u među državama istočne i središnje Europe, usvajanje eura svakako bi trebalo imati pozitivan učinak u smislu rasta tog postotka. Treće, euro znači nastavak pritiska na pad kamatnih stopa koji se već sada vidi u Hrvatskoj, što, naravno, odgovara poduzetnicima, državi i građanima. Među troškovima se pojavljuju troškovi uvođenja eura, ali su oni uglavnom jednokratni, za razliku od koristi koje imaju trajni učinak. Što se tiče mogućnosti rasta cijena, što se često spominje u medijima, iskustvo pokazuje da inflatorni pritisci u državama koje su uvele euro nisu bili značajni. U Sloveniji su cijene rasle 0,23 postotna boda zbog uvođenja eura, s tim da u nekim dijelovima ekonomije, posebice kod usluga, pritisak može biti nešto veći. No, iskazivanje cijena u obje valute tijekom nekih šest mjeseci morao bi svesti taj rizik na prihvatljivu razinu.

Kompletan intervju sa Zvonimirom Savićem možete pročitati u novom Lideru - u tiskanom ili digitalnom izdanju