Arhiva

Hrvatski genijalci programiraju za Google i Facebook

Avatar

Tek su počeli studij informatike, a posao im nude najveće svjetske IT kompanije zbog osvojenih medalja na svjetskim olimpijadama znanja.

piše Kata Pranić
kata.pranic@liderpress.hr

Dvojba otići ili ostati sve ih muči. Hrvatske kompanije kao da ne znaju što bi s njima, ali zato ih mame američke: mogućnost napredovanja ondje je vrlo velika i donosi milijunsku zaradu. Dok hrvatski poslodavci iz IT – ICT sektora traže da se uskladi program obrazovanja informatičara s potrebama kompanija u kojem bi tijekom idućih pet godina trebali zaposliti šest tisuća stručnjaka za IT raznih profila, dotad hrvatski vrhunski informatičari, osvajači zlatnih medalja na svjetskim olimpijadama znanja, pronalaze poslove u inozemstvu. Oni odlaze u inozemstvo i prije nego što steknu fakultetsku diplomu. Ovoga su se ljeta zagrebački dečki 19-godišnji Goran Žužić, 21-godišnji Igor Čanadi, 22-godišnji Tomislav Novak i 19-godišnjaci Filip Pavetić i Bruno Rahle, studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čim su položili ispite u ljetnom roku, zaputili na posao u Silicijsku dolinu, oazu znanstvenika i genijalaca u SAD-u. Iako su ti mladići osvojili brojne medalje na svjetskim informatičkim natjecanjima, nijedna hrvatska tvrtka nije pokazala interes za njih, ali jest Facebook.

Plaća za otok
Kada su odlazili na privremeni, tromjesečni posao u Americi, Žužić i njegovi kolege našalili su se da će nakon povratka američkom plaćom moći kupiti manji otok. U Americi je trenutačno najbolje biti softverski inženjer, početnička je plaća više od 80.000 dolara na godinu, mogućnost napredovanja veoma je velika i donosi milijunsku zaradu te brojne pogodnosti. Hrvatski zlatni olimpijci Amerikancima su zanimljivi i korisni iako su tek na početku studija, a njihove su plaće navodno identične onima američkih softverskih inženjera početnika. Mladi su zagrebački informatičari osim dobre plaće u Americi imali besplatnu prehranu te razne druge pogodnosti koje bi si teško mogli priuštiti u Hrvatskoj.
Iako zasad ne žele govoriti o američkoj informatičkoj poslovnoj pustolovini, zacijelo će neki od njih čim dobiju diplomu na FER-u, gdje se obrazuju veoma kvalitetni i u svijetu cijenjeni stručnjaci, bolju budućnost pronaći u nekoj od država bogatog Zapada. Nije im primarni cilj zaraditi, to se samo po sebi podrazumijeva na zapadnoeuropskom tržištu, nego napredovati, razvijati se u uvjetima znatno boljim nego što su u Hrvatskoj.

Nedavno je Hrvatsku napustio i jedan od najboljih svjetskih sastavljača softverskih zadataka 24-godišnji Luka Kalinovčić. Čim je diplomirao na FER-u, dobio je posao u Googleu u Zürichu u Švicarskoj. Vrata Googlea Luki Kalinovčiću otvorili su njegovi uspjesi na svjetskim informatičkim natjecanjima na kojima hrvatski učenici i studenti redovito osvajaju zlatne, srebrne i brončane medalje. Od 1993. kad su prvi put krenuli na svjetsko natjecanje hrvatski informatičari osvojili su ukupno 102 medalje. Ljetos su na 17. srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi u Slovačkoj osvojili zlato, dva srebra i broncu, a na 22. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi u Kanadi zlato i tri srebra. Hrvatski informatičari po osvojenim medaljama peti su na svijetu iza SAD-a, Japana, Kine, Rusije i Njemačke. Luka Kalinovčić isprva je pobjeđivao na državnim natjecanjima u informatici da bi na svjetskim natjecanjima i informatičkoj olimpijadi osvojio dva zlata i dva srebra. Prije dvije godine na ACM-ICPC IBM ‘Battle of the Brains’, svjetskom studentskom natjecanju u Kanadi, s kolegama Igorom Čanadijem i Lovrom Pužarom, osvojio je srebrnu medalju. Potom je tri puta sudjelovao na natjecanju ‘Google Code Jam’ i između tisuću kandidata s njih 25 ušao u finale. Zbog toga su ga i pozvali iz Googlea na testiranje za posao.

Kotiranje u inozemstvu
Osim postignutog uspjeha na natjecanjima Luka je u Googleu profiltriran kroz četiri intervjua s inženjerima te najveće svjetske tražilice. U četiri puta po 45 minuta pred pločom je ispitanicima objašnjavao kako bi riješio neki problem, odnosno kako razmišlja, što Luki nije bilo teško jer je itekako morao razmišljati rješavajući najkompliciranije informatičke zadatke na svjetskim natjecanjima. Luka Kalinovčić radi kao programski inženjer u Googleu, a da je ostao u Hrvatskoj, najvjerojatnije bi se zaposlio u jednoj od dvije male tvrtke koje su mu ponudile posao. Toliko o tome koliko stručnjaci za kadrove, ili kako se to suvremenije naziva ‘ljudske resurse’, imaju spoznaju o kvalitetnim stručnjacima za kojima velike kompanije u Hrvatskoj navodno vape. Hoće li trenutačno najveći hrvatski informatički talent Goran Žužić, osvajač dviju zlatnih i triju srebrnih medalja na olimpijadama znanja, kojemu je mentor bio baš Luka Kalinovčić, za koju godinu biti još jedan cijenjeni svjetski informatičar školovan u Zagrebu, tek ćemo vidjeti. No ne treba se previše nadati da će svoje znanje uložiti u dobrobit hrvatske informatike. Žužića su još kao učenika V. zagrebačke gimnazije uočili predstavnici velikih svjetskih kompanija na TopCoderu, najprestižnijem svjetskom informatičkom natjecanju.

Zašto hrvatski informatičari izvrsno kotiraju u inozemstvu, ali ne i u domovini? Jedan od rijetkih bivših olimpijaca informatičara koji je ostao u Hrvatskoj Mario Živić, inovator na području ICT tehnologije, tvrdi da mnoge hrvatske tvrtke i ne znaju da im takvi stručnjaci trebaju i što bi mogli napraviti za kompaniju. Živić je odbio brojne ponude svjetskih kompanija kad je diplomirao na FER-u u Zagrebu i zaposlio se u Ericssonu Nikola Tesla kao istraživač usmjeravanja antena za povećanje kvalitete mobilnih mreža te postao inovator u tome području. Radi na izradi metoda i alata za dimenzioniranje WCDMA zračnog sučelja i projektima izrade poboljšanih i automatiziranih metoda ugađanja i optimizacije zračnog sučelja već postojećih mreža. Uspješan je zahvaljujući i iskustvu koje je stekao na svjetskim natjecanjima, a najvećim izazovom smatra projekte u kojima razmišljanje i znanje treba preoblikovati u softverski alat za povećavanje učinkovitosti i kvalitete programa koje razvija. Inženjeru Živiću specijalnost je dimenzioniranje LTE mreže, a smatra da programer nikad ne smije biti zadovoljan postignutim jer uvijek slijedi nešto novo.

Zasluge softveraša
Kojom se brzinom smjenjuju programi i inovacije na informatičkom tržištu, pojma nema onaj tko o informatici zna tek toliko da se samo može koristiti računalom. Dok nam neke najobičnije vijesti zaokupljaju pozornost, ona o konferenciji o računalnoj sigurnosti Virus Bulletin 2010., na kojoj je sudjelovalo 600 stručnjaka iz cijelog svijeta, objavljena je samo na stručnim portalima. Teško je, primjerice, uživjeti se u priču o zamjeni Adobeova PDF standarda novijim i sigurnijim formatom ili fascinirati se podatkom da je Microsoft uložio iznimno mnogo truda u zaštitu svoga sustava. Za to su zaslužni IT stručnjaci, softverski inženjeri koji svakodnevno osmišljavaju nove programe.  Softver je onaj dio računala koji se posve razlikuje od hardvera, opreme i elektroničkog sustava. To je program s pomoću kojeg računalo funkcionira, odnosno podaci koji se nalaze na računalu i kojima se svakodnevno služimo. Svaki program kojim se koristimo na računalu nastao je u nekoj od softverskih inženjerskih radionica. Ti se programi usavršavaju jednakom brzinom kao što napreduje tehnologija upravo zahvaljujući idejama vrhunskih IT – ICT svjetskih stručnjaka među kojima su i hrvatski.

Komentari

Komentirajte