Rezultat sentiment indeksa iz ankete u veljači je -14,38 posto što ukazuje na, ukupno gledajući sve vrste vrijednosnica, nešto višu prevlast bearish sentimenta kod profesionalnih investitora nego mjesec dana ranije.
Kada raščlanimo imovinske klase, vidimo da su investitori 3,33 posto prevladavajuće bullish na dionice, te 2,63 posto prevladavajuće bullish u odnosu na robe, dok su na obveznice (37,5 posto) i tržište novca prevladavajuće bearish (18,77 posto), stoji u izvješću iCapitala.Raspon indeksa jest od -1 do 1 (odnosno od -100 posto do 100 posto), pri čemu -1 predstavlja krajnji bearish sentiment dok 1 predstavlja krajnji bullish sentiment. Bullish sentiment predstavlja očekivanja u smjeru rasta cijena imovine (odražava optimizam ili pozitivan sentiment), dok ispitanici s bearish sentimentom očekuju pad cijena imovine. Ponderi u indeksu za različite imovinske klase su sljedeći: po 35 posto za dionice i za obveznice te po 15 posto za robe i tržište novca.
Hrvatski profesionalni investitori i dalje drže da je ulazak u EU najznačajniji (pozitivan) događaj za dioničko tržište za koje nešto manji postotak nego u siječnju (60 posto) smatra da je podcijenjeno. Njih 70 posto očekuje daljnji rast CROBEXa, a prema ostalim indeksima su bearish (DAX i S&P). Općenito su bullish prema dionicama i robama (no ipak manje nego u siječnju), a još više bearish prema obveznicama. U veljači su najviše bullish na dionice Končara EI, Ericssona NT, Adrisa, Riviere Adria, Belja i Podravke.Isti postotak ispitanika kao i u siječnji (70 posto od njih 20 koji su sudjelovali u anketi u veljači) smatraju da će pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji imati najznačajniji utjecaj na hrvatsko dioničko tržište u narednih 12 mjeseci. Jednoglasno smatraju navedeni događaj pozitivnim za tržište dionica.
Osim ulaska u EU, manji postotak financijskih stručnjaka smatra da će i drugi događaji imati najveći utjecaj na hrvatsko tržište dionica:· prodaja tvrtki u državnom vlasništvu (15 posto vs 20 posto u siječnju) – ovaj scenarij jednoglasno smatraju pozivnim· utjecaj europske dužničke krize (15 posto vs 5 posto u siječnju) - ovaj scenarij jednoglasno smatraju negativnim
Ispitanici su među ponuđenim odgovorima glede događaja za koji smatraju da će imati najpozitivniji utjecaj na dioničko tržište u sljedećem kvartalu odabrali slične odgovore kao i u siječnju. Za poboljšanje likvidnosti tržišta izjasnilo se 50 posto ispitanika (vs 60 posto u siječnju), za potencijalne privatizacije nešto veći postotak ispitanika u odnosu na siječanj (35 posto vs 30 posto) te za potencijalna preuzimanja u regiji 15 posto (ovaj odgovor nije bio zastupljen u siječnju 2013.).
Odgovori na isto pitanje, ali dulji horizont od 12 mjeseci distribuirani su slično kao i u siječnju pa tako 40 posto (vs 45 posto) smatra da će pad premije rizika s ulaskom u EU imati najznačajniji utjecaj. 35 posto ispitanika, nešto više nego u prošlom mjesecu (30 posto), drži potencijane privatizacije drugim najznačajnijim događajem dok po 10 posto ispitanika u veljači smatra da će rast BDP-a te drugi događaji poput turističke sezone iamti najznačajniji utjecaj na dioničko tržište.
Mišljenja kod najnegativnijeg utjecaja na tržište u naredna tri mjeseca su uglavnom ista u odnosu na siječanj. 30 posto ispitanika (vs 35 posto) i dalje smatra daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti najutjecajnijim faktorom, a 25 posto ispitanika (vs 35 posto) drži da će rezultati kompanija u 2012. imati najznačajniji negativan utjecaj na tržišta. 20 posto njih drži potencijalni bankrot neke od kompanija najutjecajnijim događajem.U periodu od godine dana, ispitanici su na prvo mjesto svrstali daljni pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti (35 posto, kao i u siječnju), rezultate kompanija 25 posto njih drži najznačajnijim događajem, dok je 20 postoispitanika naznačilo potencijalni bankrot neke od kompanija najutjecajnijim događajem.
Na pitanje kakva su vaša očekivanja glede hrvatskog BDP-a za 2013. ispitanci su odgovorili sljedeće:
• 75 posto smatra da će se hrvatski BDP kretati između -0,5 do +0,5 posto• 15 posto smatra da će se hrvatski BDP kretati između +0,5 i +1,5 posto• 10 posto smatra da će hrvatski BDP pasti između -0,5 i -3 posto60 posto (vs 70 posto u siječnju) ispitanika smatra da je hrvatsko tržište dionica podcijenjeno, 35 posto smatra da je fer vrednovano (vs 30 posto) dok 5 posto smatra da je precijenjeno (vs 0 posto).
Vezano za očekivanja prema različitim klasama imovine, ispitanici su iskazali nešto manji stupanj optimizma (bullish sentimenta). Prema dionicama prevladava bullish sentiment, iako niži nego u siječnju: hrvatske dionice 75 posto vs 85 posto u siječnju, dionice tržišta u razvoju 70 posto vs 95 posto i dionice razvijenih tržišta 55 posto vs 60 posto. Pad optimizma zamjetan je i kod obveznica, pa je tako 80 posto (vs 55 posto u siječnju) bearish u odnosu na hrvatske kunske državne obveznice, dok je 75 posto ispitanika bearish u pogledu onih s valutnom klauzulom (u odnosu na prijašnjih 60 posto). 75 posto ispitanika izjasnilo se bearish u odnosu na eurobondove (vs 60 posto) što bi se moglo objasniti smanjenjem hrvatskog kreditnog rejtinga od strane Moody‘s-a, rastom prinosa na talijanske državne obveznice (zbog rezultata izbora i daljnjeg provođenja strukturnih reformi u Italiji) te povijesno vrlo niskim prinosima odnosno visokim cijenama koje ne ostavljaju puno mjesta za dalnji rast. U pogledu korporativnih obveznica 95 posto ispitanika je bearish, što je vjerojatno, između ostalog, posljedica neispunjenja dospjelih obveza po dospijećima kupona od strane nekih hrvatskih kompanija.
Kod kratkoročnog tržišta duga i novca, investitori su promijenili stav prema novcu pa je sada 65 posto ispitanika bullish (u siječnju je 75 posto ispitanika bilo bearish), a ispitanici su i dalje bearish prema trezorskim zapisima, no nešto manje od mjeseca prije (55 posto vs 70 posto). Pesimizam vezan za obvezničko tržište i tržište trezorskih zapisa indicira da investitori namjeravaju znatan dio portfelja držati u novčanim sredstvima te zato (uz ogromnu likvidnost na međubankarskom tržištu) očekuju daljnje smanjenje stopa. S druge strane, pomalo iznenađuje optimizam na novčanom tržitu uz istovremeni pesimizam na tržištu trezorskih zapisa. Moglo bi se zaključiti da sudionici ankete vjeruju da će likvidnost novčanog sustava i dalje biti vrlo velika, ali se lagano smanjuje povjerenje u kratkoročne instrumente duga države, što se može objasniti velikim količinama trezorskih zapisa koje dospijevaju u ožujku i mogućoj novoj ponudi trezorskih zapisa.
Na svim njemačkim i američkim državnim obveznicama (dospijeća 1, 5,10 pa do 30 godina), osim na tridesetogodišnjim američkim prevladava i dalje bearish sentiment u sljedeća tri mjeseca, ali na nešto nižim razinama nego u siječnju (između 55 posto i 68 posto ispitanika je bearish, ovisno o dospijeću obveznice). I na američkim obveznicama dospijeća do 30 godina ispitanici iskazali bearish sentiment (68 posto ispitanika), za razliku od siječnja, kada su bili prevladavajuće bullish (58 posto bullish). Prinosi na njemačke i američke državne obveznice na povijesno su niskim prinosima, a s rastom dioničkog tržišta sve je više bojazni da će u slučaju daljnjeg oporavka Fed prestati s politikom kupnje državnih obveznica (quantitative easing) i tako otvoriti put za budući rast dugoročnih prinosa. Osim toga, nije do kraja jasno kako će Fed povlačiti likvidnost i držati inflaciju pod kontrolom. Ta nezivjesnot se naročito očitava u velikoj promjeni sentimenta na najduljim (tridesetogodišnjim) državnim obveznicama.
Očekivanja vezano za robe (commodities) opet su se, za razliku od sentimenta u siječnju, ujednačila pa tako 50 posto ispitanika očekuje daljnji rast zlata (vs 40 posto u siječnju). 53 posto ispitanika je bullish vezano za naftu u naredna tri mjeseca, što predstavlja pad u odnosu na mjesec prije (70 posto). Rast optimizma prema zlatu također bi mogla biti posljedica nešto veće bojazni od inflacije u dugom roku, dok s druge strane ispitanici vjerojatno nisu sigurni u brži oporavak ekonomija pa ne preferiraju naftu kao posebno atraktivnu investicijsku klasu.
Za razliku od siječnja, očekivanja ispitanika vezano za indekse dioničkih tržišta više nisu jednoznačno bullish. Dapače, ispitanici su bullish samo na CROBEX - 70 posto njih (vs 85 posto u siječnju) očekuje daljnji rast CROBEXa. 55 posto ispitanika je bearish (vs 65 posto bullish) vezano za DAX, dok ih je 60 posto (vs 60 posto bullish u siječnju) bearish vezano za daljnje kretanje S&P500 indeksa.
Vezano za kretanje cijena sastavnica dioničkog indeksa Zagrebačke burze CROBEXa za sljedećih mjesec dana, i kod njih je vidljiv porast daljnji bullish sentimenta: kod 16 (isto kao i u siječnju) dioničkih izdanja prevladava bullish sentiment, a kod 6 (vs 10 u siječnju) prevladava bearish sentiment, dok su kod 3 dionice sentimenti jednako zastupljeni (50 posto/50 posto).Dionice prema kojima su ispitanici najviše bullish su Končar EI d.d., Adris d.d. (povlaštena), Ericsson Nikola Tesla d.d., Riviera Adria d.d., Podravka d.d. te Belje d.d.Dionice kod kojih u najvećoj mjeri prevladava bearish sentiment su Ingra d.d. Dalekovod d.d., INA d.d. i Kraš d.d.
Kada sagledamo očekivanja ispitanika prema pojedinim sektorima za naredna tri mjeseca, uočljive su promjene u odnosu na prethodni mjesec:Bullish sentiment je prisutan kod menje sektora nego mjesec dana prije – tri sektora (tehnološki, zdravstevan skrb i energetski sektor) , dok su prema dva sektora sentimenti podijeljeni 50 posto-50 posto (neciklički potrošački sektor te sektor komunalija).Prema ostalim sektorima (četiri sektora), ispitanici su prevladavajuće bearish raspoloženi, u rasponu od 53 posto do 68 posto.Zaokret sentimenta najvidljiviji je kod sektora financijskih usluga, sektora industrije i cikličkog potrošačkog sektora.
Očekivanja spram kretanja tečaja kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca pokazuju da je došlo do promjena u odnosu na siječanj: 45 posto ispitanika očekuje kretanje tečaja u rasponu od 7,5-7,55 (vs 60 posto u siječnju), 50 posto ga vidi na razinama višim od 7,55 (vs 35 posto u siječnju), dok 5 posto ispitanika smatra da će tečaj biti na ispod 7,50 (isto kao u siječnju). S obzirom na očekivanje vrlo niskih kunskih stopa na kunskom novčanom tržištu, ne iznenađuje da su investitori sve manje uvjereni u bržu sezonsku aprecijaciju kune. Visoka kunska likvidnost definitivno ne ide u prilog takvom očekivanju. Vjerojatno bi se ta percepcija promjenila u slučaju devizne intervencije od strane HNB-a koja bi povukla dio kunske likvidnost.Očekivanja glede kretanja tečaja eura u odnosu na dolar u sljedeća tri mjeseca ne pokazuju da su ispitanici značajnije promjenili pogled: najveći dio ispitanika 79 posto (vs 89 posto) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,30-1,35. 5 posto ispitanika vidi tečaj na razinama od 1,30, a 16 posto od 1,35-1,40.
Očekivanja prema kretanju tečaja eura u odnosu na švicarski franak u sljedeća tri mjeseca pokazuju da najveći dio ispitanika, njih 55 posto (vs 30 posto) očekuje kretanje tečaja u rasponu od 1,20-1,22. 30 posto (vs 50 posto) vidi tečaj na razinama od 1,22-1,25, a 5 posto ispitanika ga vidi na razinama višim od 1,25 (vs 20 posto u siječnju), dok ga 10 posto ispitanika vidi ispod 1,20.