Arhiva

Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati pse?

Zanimljivost hrvatskog tržišta pasa svakako je i to što se posljednjih nekoliko godina loše prodaju psi ‘srednje kvalitete’. Brzo se i dobro prodaju psi koji stoje stotinu eura, kao i oni od tisuću; psi po 300-400 eura prodaju se mnogo slabije. Je li tu riječ o povećanju jaza između bogatih i siromašnih kupaca, možemo samo nagađati

   Prema nekim procjenama u Hrvatskoj ima oko 350.000 registriranih pasa. Te se životinje u Hrvatskoj ne isplati uzgajati, ako je vjerovati uzgajivačima. Koji su danas najveći problemi uzgajivača pasa? Suprotno onome što misli većina ljudi, hrvatski uzgajivači obično imaju jednoga do dva psa, a njih 75 posto jedno do dva legla na godinu (više od dva legla na godinu u našoj zemlji nije dopušteno). Troškovi uzgoja su veliki, kao i opasnosti. Troškovi uključuju kupnju, hranu, gradnju tzv. boksova, cijepljenje, izložbe (samo prijava na izložbu stoji 50-ak eura), zatim redovite veterinarske preglede te završavanje šampionata.

Opasnosti uzgoja također nisu zanemarive: ženku treba othranjivati do dvije godine da bi se vidjelo zadovoljava li uopće uvjete za parenje; katkad štenci uginu mladi ili se uza svu skrb razbole. U posljednjih nekoliko godina situacija je malo bolja za uzgajivače jer su se počeli povezivati sa svjetskim udrugama pa će polako krenuti i na svjetsko tržište. Unatoč tome, većina se tim poslom još bavi samo iz velike ljubavi, pa je stalno na ‘pozitivnoj nuli’. Uzgajivačima veliku pomoć pruža Hrvatski kinološki savez (HKS).

Njegov predsjednik Damir Skok objasnio nam je da je riječ o neprofitnoj udruzi koja vodi brigu o čistokrvnim psima. Savez je toliko uspješan da je Međunarodna kinološka federacija izabrala Zagreb za ovogodišnjega domaćina Europske izložbe pasa koja će se održati u lipnju i na kojoj se očekuje više od 12.000 pasa iz cijelog svijeta. Glavni prihodi Saveza su članarine koje plaćaju kinološke udruge, zatim naknade za izdavanje rodovnica i ostalih dokumenata. Rodovnicom se potvrđuje da roditelji štenadi zadovoljavaju uvjete uzgoja u skladu s propisanim uvjetima Međunarodne kinološke federacije.

HKS godišnje izda oko 9000 rodovnica .u Hrvatskoj. Nažalost, ističe Damir Skok, problem su mnoge krivotvorene rodovnice na crnom tržištu, koje je vrlo teško kontrolirati. Glavnina HKS-ova novca utroši se tijekom godine na poboljšanje rada raznih kinoloških udruga i manifestacija, kao i na promociju šest izvornih hrvatskih pasmina u Europi i svijetu: hrvatskog ovčara, dalmatinera, istarskoga kratkodlakog i oštrodlakoga goniča, tornjaka te posavskoga goniča.

Tko zapravo kontrolira tržište pasa u Hrvatskoj?

Glasnogovornica Državnog inspektorata Sandra Kelemen ustvrdila je da Inspektorat s tržištem pasa nema veze pa nas je prebacila Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Branka Šošić, načelnica Odjela za dobrobit životinja, misli da novi Zakon o zaštiti životinja koji se primjenjuje od siječnja ove godine povećava odgovornost ljudi prema životinjama. Što misli o sprječavanju ilegalne trgovine i uopće kontroli pasa u Hrvatskoj? Prema Zakonu o veterinarstvu obvezatno je mikročipiranje svih mladih pasa: svaki pas mora biti označen – stariji psi markicom na ogrlici ili mikročipom, a mlađi mikročipom.

Tako se kontrolira provođenje cijepljenja pasa protiv bjesnoće, može se pratiti njihovo kretanje i vratiti ih vlasniku ako se izgube. Europska je nija uvela isto pravilo za sve mlade pse. Ako se svi mladi psi mikročipiraju, nakon nekog vremenacijela bi pasja  populacija trebala biti evidentirana. Označavanje pasa nije važno samo radi praćenja njihova zdravstvenog stanja, već i za uvođenje pasa u središnju bazu podataka, tzv. središnji upisnik pasa koji, osim podataka o vlasnicima pasa, sadrži i evidenciu o njihovu cijepljenju. Prema navodima Ministarstva poljoprivrede, u prvom kvartalu 2007. na snagu će stupiti dva nova zakona – Zakon o veterinarstvu i Zakon o zaštiti životinja.

Pomoćnik ministra i ravnatelj Uprave za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede Mate Brstilo izjavio je da se Zakonom o veterinarstvu regulira promet životinjama, uzgoj i uvjeti uzgoja te držanje i natjecanja. Novi Zakon o veterinarstvu pruža pravni okvir za usklađivanje s propisima Europske unije. Konkretne promjene trebale bi biti veća kontrola zdravlja životinja, bolja regulacija unutarnjega prometa životinjama i uvođenje tzv. novoga higijenskoga paketa kojim bi se osigurala bolja kvaliteta hrane. Zakon bi također trebao postrožiti službene inspekcijske kontrole i definirati troškove u veterinarstvu. Uzgajivači će tako, nastavio je Brstilo, imati veću odgovornost – moći će sami obilježavati i registrirati životinje.

Na taj bi im se način trebali smanjiti troškovi veterinarskih usluga. Državnom  je inspektoratu povjeren nadzor kvalitete proizvodnje hrane u skladu s propisima Europske unije. Ali što je s crnim tržištem pasa i životinja uopće? Ako je vjerovati pomoćniku ministra, crno tržište morala bi kontrolirati, i kontrolira koliko može, veterinarska inspekcija. Ona je također zadužena za prevenciju ilegalnih borbi pasa kao i njihova izrabljivanja. Zakon o veterinarstvu propisuje potrebnu dokumentaciju za uvoz životinja u Hrvatsku. To je također jedna od mjera regulacije crnoga tržišta.
 
U Carinskoj upravi doznajemo da pse i ostale životinje na granici tretiraju kao i drugu robu. Na graničnim prijelazima koje odredi ministar poljoprivrede pse se kontrolira i stavlja pod veterinarski nadzor. Krijumčare pasa krivično može goniti samo policija. Tržišne odnose pasa regulira i tzv. Pravilnik iz Monaka, kojim je propisano da vlasnik mužjaka dobije štene ili njegovu protuvrijednost. Štenci se prodaju s dva mjeseca i već bi trebali biti cijepljeni, ali to, nažalost, još nije propisano zakonom. Obvezatno je samo cjepivo protiv bjesnoće, stoga se vlasnika koji ne cijepi pa može krivično goniti.

 PRIMJERI IZ OGLASNIKA
‘Koker španijeli,  štenci, zlatni i crni s rodovnicom, cijepljeni.’
 ‘Beagle štenci, čistokrvni,  bez rodovnice, prekrasni, povoljno.’
 ‘Samojedi, štenci, roditelji s rodovnicama, predivno bijeli, 1.900 kuna.’
 ‘Njemački ovčar, 5 mjeseci, čistokrvan, 800 kuna.’
 ‘Mops štenci, vrhunski uzgoj, pedigre, roditelji nagrađivani, 400-700 eura.’
 ‘Pudlica, aprikot, spremna za parenje, 1.700 kuna.’

 Bi li Hrvatskoj pomoglo uvođenje poreza na pse? Damir Skok, predsjednik HKS-a, prilično je skeptičan. Porez na pse, ističe, samo bi potaknuo rast crnog tržišta kao i nekontrolirani uzgoj, jer je HKS trenutačno jedina udruga koja ga koliko-toliko prati. Porezi bi također povećali cijenu pasa pa bi veliko crno tržište doslovno procvjetalo. Još je jedan od problema uzgajivača pasa i njihova registracija. Oni se, naime, evidentiraju i plaćaju porez samo na poljoprivredno zemljište, sami trebaju plaćati socijalno i mirovinsko, jer uzgoj pasa ne postoji u nomenklaturi zanimanja, ističe Zdravko Kliček, predsjednik Zajednice udruga uzgajivača njemačkih ovčara u Hrvatskoj. Kako prepoznati ilegalnu prodaju pasa? Nema sigurnog načina, ističu društva za zaštitu životinja.

Međutim, dobar je okazatelj ako ‘uzgajivači’, koje u ovom slučaju možemo nazvati i preprodavačima, prodaju mnogo vrsta pasa. Katkad čak u oglasniku možemo naići na ‘prodaju svih vrsta pasa’. To ne mogu biti uzgajivači, koji ne uzgajaju više od tri do četiri vrste pasa jer uzgoj mnogo vrsta pasa nije isplativ. Izmjena dosadašnjega Zakona o dobrobiti životinja, nažalost, nije potaknuta povećanom sviješću građana o problemima životinja, već nužnošću usklađivanja zakonodavstva sa zakonima Europske unije. Ovim bi se zakonom trebalo bolje kontrolirati i sankcionirati nasilje nad životinjama i zabraniti njihovo iskorištavanje i ubijanje.

Zakon također zabranjuje uzgoj životinja za krzno, no nažalost, prijelazno je razdoblje za ovu odredbu cijelih deset godina tijekom kojih uzgoj za krzno neće biti potpuno zabranjen. Budući da Zakon ne dopušta ni prodaju pasa i mačaka u trgovinama, iskorištavanje divljih životinja u cirkusu (u čak 29 hrvatskih gradova potpuno je zabranjena uporaba životinja u cirkusu), šopanje, klanje bez prethodnog omamljivanja, kao ni uporaba životinja u eksperimentima za kozmetičku i kemijsku industriju. Kazne za mučenje i ubijanje te napuštanje životinja iznosit će i do 15.000 kuna, a za kontrolu provođenja Zakona o zaštiti životinja bit će zadužena veterinarska inspekcija.

Voditelj udruge za promoviranje prava životinja Prijatelji životinja Luka Oman očekuje veću efikasnost zakonodavnih tijela, povećanje broja veterinarskih inspekcija koje bi bile zadužene isključivo za provođenje tog zakona, kao i veću osviještenost građana i njihovo upoznavanje s tim zakonom. Ova se udruga općenito protivi svakoj trgovini životinja jer se one u trgovini tretiraju isključivo kao proizvodi. Trgovci životinjama često ih neadekvatno smještaju, loše ih hrane ili ih potpuno zanemaruju. Protiv takva tretiranja životinja treba se boriti pravodobnom registracijom i kontrolom u skladu s prije spomenutim zakonom. Ilegalnu prodaju, ističe Luka Oman, treba potpuno iskorijeniti zajedničkim naporima građana, policije i veterinarske inspekcije.

Psi vodiči slijepih

Nezaobilazno su poglavlje psi vodiči slijepih u Hrvatskoj. Prema riječima predsjednice Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet Mire Katalenić, labrador retriveri su se do 2002. nabavljali u Hrvatskoj. Udruga je razvila vlastiti selekcionirani uzgoj da bi se poboljšale karakteristike pasa potrebne slijepim osobama. Godišnje u ‘program socijalizacije’ ulazi tridesetak štenadi. Školovanje pasa vodiča dugotrajan je proces: najprije se psi posebno odabiru, da bi se godinu dana socijalizirali unutar obitelji, zatim se procjenjuju njihove predispozicije za školovanje, koje traje šest do osam mjeseci, i na kraju se obučava slijepa osoba kojoj će se dodijeliti pas vodič.

Cjelokupni program stoji oko 50.000 kuna. Udruga za školovanje pasa vodiča financira se iz državnog proračuna, proračuna Grada Zagreba i simboličnih proračuna drugih lokalnih uprava. Godišnji je proračun Udruge dva milijuna kuna. Koji se zaključak nameće na kraju ovoga kratkog istraživanja o trgovini psima u Hrvatskoj?

Ponajprije, svakako bi trebalo zaposliti više veterinarskih inspektora da bi lakše stali na kraj ilegalnoj prodaji i izrabljivanju pasa; zatim bi trebalo omogućiti uzgajivačima lakše uvjete registracije, manje papirologije te lakšu prodaju na hrvatskom tržištu; ne bi trebalo uvoditi porez na pse, nego dosljedno provoditi sveobuhvatno oporezivanje dohotka, pa bi se na taj način oporezovao i dohodak uzgajivača. S obzirom na to da je riječ o  marginalnom tržištu u Hrvatskoj, ne očekuje se preveliki angažman države, osim što bi morala regulirati higijenske, zdravstvene i sigurnosne uvjete prodaje i uzgoja pasa.  (Marija Ott Franolić)

Komentari