Arhiva

Spajamo organizatore medicinskog turizma s hrvatskim liječnicima

Avatar

Novoosnovana tvrtka Medicinska grupa, na čijem su čelu dva liječnika, stomatolog Goran Nedoklan i specijalist otorinolaringolog Miljenko Bura, probija ulaz na novo tržište – medicinski turizam.

razgovarala Željka Laslavić
zeljka.laslavic@liderpress.hr

Prva konferencija o medicinskom turizmu, koja će se održati u Vodicama od 26. do 28. travnja, trebala bi pokazati potencijale novog tržišta, ali prije svega će biti platforma za sklapanje poslovnih ugovora između turističke i medicinske branše. Dr. Miljenko Bura, s 23 godine staža u medicinskoj struci, radi kao docent na KBC-u Rebro i kao supspecijalist plastične kirurgije glave i vrata. Dosad je organizirao tri europske konferencije i pet simpozija na temu onkologije glave i vrata te je Zagreb stavio na kartu europskih centara za kongrese te tematike. Prošle je godine kao predavač gostovao na Sveučilištu u Harvardu, kolijevci kliničke medicine. Nedoklan i Bura bit će ključni igrači u gradnji prvog centra medicinskog turizma u Vodicama, investicije vrijedne 30-ak milijuna eura, pionirskog projekta koji bi trebao postati osnova za daljnji razvoj novog biznisa u Hrvatskoj.

• Dosad je u Hrvatskoj bilo nekoliko pokušaja definicije strategije razvoja medicinskog turizma i pokušaja investicija u tu djelatnost, ali konkretni rezultati još nisu postignuti. Na koji će način Medicinska grupa realizirati konkretne ciljeve?
– U Hrvatskoj nema mnogo stručnjaka koji se bave medicinskim turizmom. Sa svojim partnerom Goranom Nedoklanom uočio sam priliku i u kratkom smo vremenu okupili stručnjake uz čiju smo pomoć napravili Studiju razvoja medicinskog turizma, koju Hrvatska još nije počela raditi, a financirali smo je iz vlastitog džepa. Zainteresirali smo prije svih stomatologe, fizijatre i estetske kirurge, koji se s mnogo napora pokušavaju pojedinačno plasirati u medicinskom turizmu. Konferencija medicinskog turizma mora svima zainteresiranima pokazati smjer kojim treba ići. Pozvali smo i šestoricu glavnih svjetskih organizatora (agencija) medicinskog turizma s kojima će sudionici moći razgovarati o konkretnoj poslovnoj suradnji, koja može početi odmah. Centar medicinskog turizma u Vodicama je pilot-projekt i osnova za daljnji razvoj te zapostavljene djelatnosti.

• U svijetu se u medicinskom turizmu ‘vrti’ više od 60 milijardi dolara na godinu i potražnja za turističko-medicinskim uslugama raste godišnjom stopom od 20-ak posto. Koliko Hrvatska zaostaje za tim trendovima?
– Krene li organizirano, Hrvatska neće mnogo kasniti. Prošle je godine održan prvi svjetski kongres na tu temu. Iako već postoji tradicija medicinskog turizma u nekim europskim, najzastupljeniji je u dalekoistočnim zemljama, koje drže 12,7 posto ukupnog prometa u takvom turizmu.

• Zbog čega ste za gradnju prvog centra medicinskog turizma odabrali Vodice, možda zato što vaš suradnik na toj lokaciji ima privatnu stomatološku ordinaciju? Ne bi li strategija trebala biti usmjerena na unutrašnjost Hrvatske i termalne izvore?
– Centar je u početku trebao imati predznak specijalne bolnice, koja je trebala biti u funkciji turizma i lokalne zajednice, ali postupno se javila ideja o centru koji bi objedinjavao vrhunsku liječničku uslugu i turizam u Vodicama i kasnije u drugim dijelovima obale i unutrašnjosti, gdje već sada postoje zainteresirani investitori. Vodice su tipičan jadranski grad, s tridesetak tisuća turista ljeti, a ne postoji nijedan liječnik koji se za njih, primjerice, može skrbiti navečer. Ozbiljne agencije neće prodavati kapacitete s četiri zvjezdice po adekvatnoj cijeni ako destinacija nema adekvatnu zdravstvenu zaštitu. To je posebice važno za pred- i posezonu, kada nas posjećuje starija populacija turista.

• Kako na vaš projekt reagira liječnički kadar? Kakav biste mu status ponudili u odnosu na današnje radne uvjete?
– Kroz medicinski turizam htjeli smo naglasiti tzv. kurativnu medicinu koja se prakticira dnevno, sve do najzahtjevnijih operativnih zahvata. U centrima moraju raditi najzvučnija liječnička imena i trenutačno postoji cijela lista naših potencijalnih suradnika, a i onih koji su se već uključili u projekt i surađivali na arhitektonskim rješenjima i funkcionalnoj organizaciji prostora. Dio budućih liječnika (rođenjem) dolazi s područja Šibensko-kninske županije, ali jednako ćemo tako, preko privremenih radnih dozvola, u centar dovoditi i najzvučnija svjetska liječnička imena koji bi, pomažući profesionalno, paralelno provodili i godišnji odmor u Hrvatskoj. Status liječnika u Hrvatskoj mogao bi se potpuno promijeniti jer medicinski turizam otvara novu dimenziju zdravstva. Kao prvo, zaustavili bismo odlazak mladih liječnika u inozemstvo, oni koji se još školuju mogli bi napokon vidjeti i neku svoju perspektivu i mogli bismo vratiti vrhunske stručnjake koji su se već rasuli po svijetu. Plaće će im biti znatno iznad današnjeg prosjeka i one su ukalkulirane u studiju isplativosti takvih projekata.

• Na koji će se način i prema kojem sustavu kod vas liječiti lokalno stanovništvo?

Propisi protiv medicinskog turizma
Zasad postoji samo deklarativna podrška Ministarstva

• Koje vas zakonske regulative sprečavaju u realizaciji vizije? Ministar Darko Milinović pozdravio je vašu inicijativu i najavio promjenu nekih zakona.
– Da, ali samo dopisom, nismo uspjeli i razgovarati s njim. Danas postoji pravilo da specijalna bolnica smije imati samo jednu specijalnost, a ne, kao što smo mi planirali i što je svugdje u svijetu normalno, da primjerice stomatologija, estetska kirurgija, ortopedija i kirurgija u jednoj ustanovi mogu biti jednako zastupljene. Prošlog smo mjeseca u Ministarstvu zdravstva imali sastanak o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem se zdravstvene ustanove u turizmu trebaju dodatno definirati, a to dosad nije napravljeno. Nelogičan je i zakon koji kaže da za svaku specijalizaciju u poliklinici morate imati stalno zaposlenog specijalista. U funkciji turizma to se pravilo mora mijenjati. Centar će imati stalno zaposleni medicinski kadar iz cijele Hrvatske, a suradnici će im biti profesionalci iz različitih zemalja koji će kod njih gostovati.

– Centar će poslovati kao i svaka privatna ustanova, što znači da će naše usluge koristiti pacijenti koji neke usluge nemaju pokrivene preko HZZO-a, imat će lakši pristup kvalitetnom liječenju bez liste čekanja, a cijene će biti na razini današnjih privatnih ustanova. S druge strane, na osnovi dosadašnjih razgovora u Vodicama, a vjerujemo i drugdje, lokalna će zajednica partnerstvom u takvim projektima moći osigurati daleko povoljniji status lokalnom stanovništvu.

• Imate li investitore za cijeli projekt ili ih još tražite?
– Imamo zainteresirane investitore s kojima pregovaramo, a to su strani fondovi i domaći investitori iz turističke branše za hotelski i wellness dio, dobavljači medicinske opreme i privatni investitori koji su prepoznali budućnost lokacije. Centar još nema direktora, ali vam mogu sa sigurnošću reći da to neće biti liječnik, već vrhunski menadžer i to najvjerojatnije iz redova strane kompanije koja će s nama uhodavati poslovanje i organizaciju kadrova.

• Mnoge multinacionalne bolnice danas funkcioniraju kao hotelske kuće. Imaju svoj brend i šire lanac medicinskih usluga diljem svijeta. Kakva je perspektiva hrvatskih liječnika u takvom trendu?
– Danas postoje američki medicinski lanci poput bolnice Joea Hopkinsa ili onkološki centri poput MD Andersona koji imaju jasan interes; pojedine zemlje koje imaju ograničen zdravstveni sustav traže usluge za svoje osiguranike, pogotovo one Trećeg svijeta gdje je radna snaga na istoj razini, ali jeftinija i troškovi su niži. Takvim su sustavom svi zadovoljeni jer postoji, kao i kod hotelskih brendova, jamstvo kvalitete usluge. S druge strane, imate outsourcing medicinskih usluga diljem svijeta, u kojem se hrvatski liječnici mogu vrlo dobro afirmirati.

• Na kakve turista-pacijenata ciljate? Hoće li to biti imućniji gosti ili je medicinski turizam namijenjen srednjem sloju s neprimjerenim osiguranjem u matičnim zemljama?
– Iskustva i analize pokazuju da su najčešći korisnici takvih usluga srednji sloj najčešće iz SAD-a i Velike Britanije, visokoobrazovani i informatički pismeni gosti koji traže jednako kvalitetnu, a jeftiniju uslugu nego u matičnim zemljama gdje ih ograničavaju liste čekanja i mnogo skuplje zdravstveno osiguranje. Jednom se Britancu više isplati u godinu dana triput doći s obitelji na ljetovanje i liječenje (npr. stomatologu-ortodontu) u Hrvatsku nego se triput liječiti u svojoj zemlji.

• Hoće li Hrvatska moći cjenovno konkurirati Mađarskoj, koja se dosta afirmirala u medicinskom turizmu?
– Moći ćemo konkurirati i kvalitetom usluge i cijenama. U hrvatskim državnim ustanovama operacija štitnjače za strane državljane danas stoji 1.300-1.500 eura, dok u privatnoj klinici u Vareseu moj kolega samo uslugu kirurga naplaćuje četiri tisuće eura. U našem će centru, naravno, ta usluga biti skuplja nego u hrvatskim bolnicama jer moramo pokriti troškove investicije i visoke plaće liječnika.

• Jeste li zadovoljni zdravstvenom reformom Darka Milinovića?
– Zdravstveni sustav ima dovoljno novca, samo nije funkcionalan, racionalan i kontroliran, zbog toga se i reformira. Ključna su stvar zdravstva kadrovi, a nijedna reforma dosad nije se bavila zdravstvenim radnicima. Rezultat toga je da je danas potpuno neatraktivno biti student medicine i da nam nedostaje dvije tisuće specijalista koji su se otisnuli na rad u druge zemlje. Hrvatsko zdravstvo danas ima dva paralelna sustava, u nedostatku kvalitetne zdravstvene usluge otvara se mnogo privatnih poliklinika koje popunjavaju nedostatke, ali njih nitko ne evidentira pa samim time i ne ubraja u fiskalni dio zdravstvenog sustava. U taj je sustav ušlo mnogo skupe medicinske opreme, koja na mnogim mjestima nije adekvatno pokrivena kvalitetnim stručnim kadrom.

• Ima li postojeći zdravstveni sustav ikakvu mogućnost kvalitetnijeg i ekonomičnijega financijskog upravljanja? Čini se da nijedan ministar zdravstva dosad nije znao fiskalno upravljati tim ogromnim sustavom.
– Sve su djelatnosti osim zdravstva koliko-toliko postavljene prema ekonomskim kriterijima, dok je zdravstveni sustav ostao potpuno socijalna enklava. Prvo što treba napraviti je kategorizacija i akreditacija bolnica, što bi značilo i raspodjelu razina zdravstvenih usluga prema tim kategorijama. To bi značilo mnogo više racionalnosti u korištenju najopremljenijih i kadrovski najekipiranijih ustanova. Bolnice bi trebali voditi menadžeri, ali u ovakvim uvjetima oni ne bi bili od velike koristi jer bolnice ne posluju prema ekonomskim zakonima. Dobar primjer toga je što u bolničkom sustavu uopće ne postoji pojam amortizacije. Da imate dobro organiziran državni sustav, privatnici bi propali. A njihov broj u Hrvatskoj svakodnevno raste, tako da je jasno kako su hrvatski osiguranici zdravstveno zbrinuti. U centru medicinskog turizma u Vodicama hrvatske ćemo liječnike plaćati znatno više od prosjeka i zaustaviti njihov bijeg, a dovodit ćemo i najzvučnija svjetska liječnička imena.

Komentari

Komentirajte