HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Odbora za financije Goran Marić odbacio je danas ocjene oporbe da je prijedlog proračuna za 2010. nerealan i neostvariv, te izjavio kako je, uz pretpostavku maksimalne finacijske discipline, ostvariv i uz sadašnja porezna opreterećenja .
Ustvrdivši danas u Hrvatskome saboru kako je proračun uvijek idealna tema za oprečna mišljenja, Marić je novinarima kazao kako je prijedlog proračuna za iduću godinu "prilično realan" budući da je, kako je rekao, rezultat i posljedica dugogodišnjih nagomilanih problema u hrvatskom gospodarstvu i posljedica svjetske ekonomske krize i nedovršenog restrukturiranja javnih poduzeća i društava u većinskom vlasništvu države."On je i ostvariv, uz pretpostavku da se ostvari gospodarski rast od 0,5 posto i da inflacija bude na razini 3 posto. Naravno, i da svi efekti od uvođenja novih poreza i trošarina budu prema očekivanju", dodao je.
Marić naglašava da je proračun ostvariv "i uz ovakva porezna opreterćenja, uz pretpostavku maksimalne finacijske discipline". "Jer, inače je nemoguće funkcionirati", dodao je.Smatra da nitko u Hrvatskoj nema pravo ne platiti porez i biti drukčiji od svih ostalih kad su u pitanju obveze prema državi, a na pitanje znači li to da se zalaže za porez na kapitalnu dobit, odgovorio je da ne govori o novim porezima već o tome da mnogi poduzetnici u Hrvatskoj ne plaćaju obveze prema državi (trošarine, porez na dobiti, PDV).A istodobno ti isti poduzetnici najviše viču da je država generator nelikvidnosti, dodao je.
Odgovorno tvrdim da država nije generator nelikvidnosti i da ona svoje obveze prema poduzetnicima redovito podmiruje, dok istodobno poduzetnici ne podmiruju svoje obveze prema RH, kazao je."Kad bi samo Ina podmirila sve svoje obveze veliki problemi bi po pitanju nelikvidnosti nestali i tu se hitno mora nešto učiniti", rekao je Marić.Upitan može li se proračun napuniti bez tzv. kriznog poreza i nove stope PDV-a, odnosno samo povećanjem potrošnje, Marić je odgovorio kako je u trenutku donošenja novog poreza i PDV-a to bilo "jedino rješenje"."A dugoročno treba razmišljati o promjeni sustava. Dugoročno treba razmišljati o rasterećenju gospodarstva i da se sa što manje poreza dobije što više", rekao je.
Ne slaže se ni s tvrdnjom oporbe da proračun odlazi samo na potrošnju, te da Vlada nije pokazala političku volju za provedbu reformi."Konstatacija nije baš točna jer velik dio proračuna ide na mirovine, socijalna davanja, zdravstveno osiguranje", rekao je i dodao da ga veseli "što taj prijedlog proračuna ničim nije ugrozio ni jedno socijalno pravo, već su neka čak i povećana"."Istina je da postoji još institucija koje nisu temeljito proanalizirane, za koje nakon te analize treba utvrditi koliko ih treba subvencionirati", nastavio je i naveo kako misli na HAZU, HNK, Fond za zaštitu oklioša, kao i na restruktiranje željeznice, brodogradnje.Složio se s ocjenom da je Hrvatskoj u budućnosti potreban porezna reforma."Mislim da dolazi vrijeme potrebe jedne generalne porezne reforme, ali ona se ne smije donijeti na brzinu, ad hoc, već mora biti proizvod stručnog promišljanja i donesena konsenzusom. Za to se ima i vremena i volje i nadam se da ćemo u tome sigurno uspjeti", rekao je. (H)