Institucije Europske unije trebale bi preispitati Zeleni plan i njegove ciljeve na europsku industriju te isto tako prilagoditi KPI-jeve tog plana mogućnostima i potrebama europske industrije. Zeleni plan jest dobro zamišljen, ali treba naći ravnotežu između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, pogotovo u vremenu dok je europska industrija izložena raznim donedavno nezamislivim globalnim rizicima. Jedan je to od zaključaka konferencije "Vrijeme je za industriju" koja se održala danas u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Konkurentnost i otpornost gospodarstva EU-a uvelike ovise o učinkovitom funkcioniranju jedinstvenog tržišta. Važno je identificirati i ukloniti dugotrajne prepreke za poduzetnike. Složeni administrativni postupci i raznolikost između nacionalnih propisa o robama i uslugama predstavljaju značajan teret za poduzeća, utječu na ulazak na tržište i odluke o ulaganju. Ključno je da države članice uklone prepreke povezane s nedostatkom koordinacije i harmonizacije - napomenuo je na konferenciji Vladimír Dlouhý, predsjednik Eurochambersa koji je govorio na panelu o Ulozi EU Udruženja u zastupanju interesa industrije.
- Evo kada je okoliš u pitanju, moramo obveze staviti u neki ozbiljni kontekst. EU je odgovorna za svega 9 posto emisija CO2 u svijetu, a ako to smanjimo i zatvorimo svu industriju koja ne ispunjava ciljeve Zelenog plana, neće biti više vode u Rajni niti će početi padati više snijega u Alpama - naglasio je Dlouhý.
Rada Rodriguez, predsjednica europskog udruženja tehnološke industrije Orgalima, govorila je o industrijskim politikama EU i navela da se doista Europa gubi ne samo industriju, ako se na Starom kontinentu zatvore pogoni koji ovise o fosilnim gorivima, nego i istraživački potencijal za tu industriju.
- Evo Kina na primjer nema tako stroge kriterije kad je zelena tranzicija u pitanju - spomenula je Rodriguez te dodala da je multilateralni globalni trgovinski sustav visoko reguliran, da trgovinski partneri postaju sve više zaštitnički nastrojeni, a pristup ključnim sirovinama i komponentama izložen je geopolitičkim rizicima.
- Treba biti oprezan sa sve prisutnijim pristupom ‘Europa na prvom mjestu‘. Naše kompanije su u visokoj mjeri orijentirane na izvoz, tako da bi takav pristup mogao opteretiti našu industriju više nego druge - istaknula je Rodriguez,
S druge strane, ostali sudionici konferencije svjesni su da Hrvatska, bez digitalizacije i odgovora na Zelenu tranziciju, nema alternativu. Luka Burilović, predsjednik HGK, smatra da ukoliko Hrvatska želi jaku i konkurentnu industriju, ona se mora bazirati na zelenoj i digitalnoj transformaciji. To je, dodao je, ključ konkurentnosti.
- Fokus domaće industrije u sljedećih deset godina mora biti jačanje konkurentnosti kroz sudjelovanje u regionalnim i europskim opskrbnim lancima, te provođenjem zelene i digitalne tranzicije. Važno je reći da poduzetnici kod tranzicije nailaze na izazov nedostatnog financiranja. Nacionalni i europski programi financiranja su prema tome najvažnija strateška točka tranzicije - istaknuo je Burilović.