Na samom kraju 23. godišnjeg ekonomskog foruma Europske komisije u Bruxellesu nepoznate osobe popele su se na tribinu tijekom posljednjeg panela, razvile transparent s natpisom ‘Rast ubija‘ i počele objašnjavati publici kako se premalo čini za održivost te da će opsjednutost rastom sve uništiti. Već viđeno ‘predavanje‘ aktivista zelene orijentacije trajalo je desetak minuta, da bi se potom prenijelo na raspravu u publici i završilo uobičajenim odstranjivanjem aktivista iz dvorane. Panel je nastavljen nakon toga.
A na otvaranju foruma, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva poručila je video vezom kako se europsko gospodarstvo pokazalo neočekivano otpornim na teške uvjete u kojima se našlo, ali da se ne smijemo opustiti samo zato što najgori scenarij nije realiziran. U svom je izlaganju navela kako fragmentacija svijeta predstavlja jedan od najvećih rizika za gospodarskih razvoj, što je potkrijepila podatkom da će prema projekcijama MMF-a svjetsko gospodarstvo rasti tek tri posto u idućih pet godina, što je najmanje od 1990. Istodobno, središnje banke u ovom trenutku, zbog inflacije, ne mogu labavom monetarnom politikom potaknuti rast. Naravno, velike geopolitičke tenzije samo otežavaju situaciju.
Što se Europske unije tiče, brojke odražavaju sve lošiju situaciju. Rast od visokih 3,7 posto prošle godine zamijenit će anemičnih procijenjenih 0,7 posto ove godine, što spada u stagnaciju, dok će inflacija ostati prema očekivanjima na nekih šest posto, a vratiti se u prihvatljive okvire tek 2025.
Georgieva je navela tri ključna područja za jačanje rasta: demografija, uključivost i produktivnost. Konkretnije, potrebno je povećati ulaganja u ljude i tehnologije, odnosno u bolje obrazovanje i doškolovanje, razvoj i istraživanje, zelenu i digitalnu infrastrukturu, omogućiti bolje prilike na tržištu rada za sve i osigurati svima kvalitetna radna mjesta, modernizirati socijalne i mirovinske sustave te snažnije potaknuti sudjelovanje žena na tržištu rada. Jednako tako, zaključila je Georgieva, potrebno je osigurati dovoljno kapitala poduzećima što sada nije slučaj zbog čega je ključno kompletirati Komisijin plan o kapitalnim tržištima.
U nastavku konferencije publika je imala priliku svjedočiti tzv. Oxfordskoj raspravi između Cecilije Skingsley, šefice Inovacijskog huba pri Banci za međunarodna poravnanja i Bretta Scotta, financijskog novinara na temu stvaranja ‘bezgotovinskog društva‘. Koncept podrazumijeva debatu u dvije runde po osam minuta, a putem posebne aplikacije publika glasa za ili protiv postavljene teze oko koje se debatira prije početka debate i po njenom završetku.
Teza je bila ‘ovaj forum vjeruje da će bezgotovinsko društvo biti korisno za ljude i ekonomiju‘. Prije rasprave, malo preko pola glasača nije se složilo s ovom tezom, da bi taj postotak drastično narastao po završetku rasprave na preko 70 posto. Drugim riječima, novinar Scott bio je daleko uvjerljiviji u ‘obrani gotovine‘ od svoje suparnice Skingsley koja je argumentirala u korist postavljene teze.
EU između Kine i SAD-a
Uslijedilo je izlaganje direktorice tvrtke Stellar Capacity Claudije Olsson o prilikama koje nudi razvoj generativne umjetne inteligencije, koja je uglavnom ponovila niz poznatih teza. AI može biti pomoć u obavljanju niza različitih zadataka, stvoriti nova radna mjesta i povećati globalni BDP sedam posto u narednih deset godina ako bude široko usvojen. Sve rizike je sada teško predvidjeti i neke ćemo tek uvidjeti s razvojem AI-ja zbog čega je nužno snažno razvijati digitalne vještine. Ukratko generativna umjetna inteligencija imat će dubok efekt na naš način rada i otključati velike poduzetničke potencijale, ali treba razviti vještine temeljene na ljudima i ljudi moraju biti u središtu odluka o tehnologiji.
Forum je zaključen panel raspravom o ulozi Europske unije u svijetu obilježenom sukobom Kine i SAD-a na kojem su sudjelovali izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, predsjednik Siemensa Jim Hagemann Snabe, zastupnik u Europskom parlamentu Bern Lange, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvij Beata Javorcik i profesorica na London Business Schoolu Linda Yueh.
Svi su se sudionici rasprave složili da Europa ne bi trebala ići u razdvajanje od Kine (engl. decoupling), nego primijeniti strategiju upravljanja rizikom. Prema Dombrovskisu to bi ponajprije značilo sprječavanje daljnjeg razvoja ovisnosti o dobavljačima strateški važnih sirovina zbog čega Komisija radi na novoj strategiji kojom bi se to pokušalo riješiti. Jedan od ključnih novih elemenata te strategije bilo bi uvođenje kontrole izlaznih, a ne samo ulaznih investicija.
Snabe je jasno dao do znanja da je razdvajanje jako loša ideja i da umjesto toga Europa treba graditi suradnje sa što više različitih zemalja, odnosno graditi mrežu dobavnih lanaca. Lange je slijedio tu liniju rekavši kako na američki koncept ‘Amerika na prvom mjestu‘ ne treba odgovoriti s ‘Europa na prvom mjestu‘, nego ‘Europa brzo‘.
Drugim riječima, Europa mora ubrzati započete procese zelene i digitalne tranzicije. Javorcik i Yueh nastavile su u istom tonu, tako da je zaključak panela bio sasvim jasan– Europa ne bi trebala ulaziti u otvoreni sukob s Kinom, kao ni sa SAD-om, nego osigurati što bolju poziciju za ostvarenje svojih interesa kroz široku mrežu suradnji, uključujući SAD i Kinu.