Ne postoji nikakva korelacija između rasta inflacije i bruto profitnih marži kod hrvatskih trgovaca. Pojednostavljeno, inflacija nije porasla zato što su trgovci, budući da to nisu učinili, podizali svoje marže. Štoviše, kod nekih su trgovaca sada neto profitne marže čak i niže nego što su bile prije pandemije. Jedan je to od zaključaka iz vrlo detaljnog i vrlo opsežnog istraživanja ‘Financijska analiza maloprodaje u Hrvatskoj‘ koju je u suradnji s HUP-om napravila konzultantska kuća Grubišić&Partners, a koju je danas u HUP-u predstavio Andrej Grubišić.
Analizom, kakva već odavno nije napravljena za sektor maloprodaje u Hrvatskoj, obuhvaćeni su svi financijski pokazatelji poslovanja za 30 najvećih maloprodajnih lanaca u zemlji, od kojih neki djeluju na nacionalnoj razini, a neki su regionalno zastupljeni. Analizirani su njihovi pokazatelji za pet godina, zaključno s 2021. godinom, ali u njoj ima i dosta svježijih podataka.
Kad su marže u pitanju, analiza pokazuje da su trgovačke bruto marže u 2022. godini bile na otprilike istoj razini na kojoj su bile i prije epidemije Covida. Kod nacionalno zastupljenih trgovačkih lanaca bruto marže su na razini 26 do 27 posto, kod lanaca koji su prisutni samo u pojedinim regijama u prosjeku 20 do 21 posto. Zanimljivo je da regionalni trgovci s nižim bruto maržama ostvaruju veću dividendu za vlasnike od nacionalno prisutnih lanaca, što Grubišić tumači time da regionalni trgovci mnogo manje ulažu u reinvestiranje dobiti od nacionalnih lanaca.
Kaufland s najvećom maržom
Naravno, nemaju svi trgovci jednaku maržu. Primjerice, maržu manju od prosjeka branše u svim promatranim godinama imali su Konzum i Eurospin, Lidl je bio u prosjeku branše, Spar i Plodine bilježe za to vrijeme maržu nešto višu od prosjeka, a Kaufland osjetno višu od prosjeka. Ono što je, međutim, zajedničko svim lancima, kako spomenutim tako i svima ostalima, jest da im u ovoj godini svi indikatori poslovanja rastu otprilike u skladu s rastom inflacije, osim troškova plaća, koji rastu mnogo više. To se osobito odnosi na regionalne trgovce kod kojih je prosječna plaća po zaposelnom porasla na 930 eura bruto, što je na razini koju su nacionalni lanci imali prije pet godina. Nacionalni su lanci pak u ovoj godini u prosjeku bruto plaću povećali na 1.200 eura po zaposlenom.
- Inflacija je monetarni problem i jedini lijek s kojim se ona može suzbiti jest restriktivna monetarna politika - tvrdi Grubišić te potkrepljuje to podatkom da je u prethodnih deset godina BDP u Hrvatskoj povećan 50 posto, dok je u isto vrijeme novčana masa porasla 260 posto. To što se tiskanje novca nije odmah odrazilo na maloprodajnim cijenama hrane u trgovinama dogodilo se stoga što je višak novaca prvo bio usmjeren na nekretninski biznis i vrijednosne papire, a tek se onda inflacija počela pokazivati i u realnom sektoru.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, prognozira da će se rast inflacije na godišnjoj razini do konca ove godine spustiti na 4,5 posto. - U zemljama koje nemaju snažnu proizvodnju hrane cijene se formiraju u inozemstvu. U europodručju odnedavno je izraženiji pad cijena hrane što će se s vremenim odmakom reflektirati i na cijene hrane u Hrvatskoj - tumači Stojić, koji smatra da će u naredne četiri godine stopa inflacije u Hrvatskoj biti iznad prosjeka europodručja. Razlog tome su cijene usluga, koje su u Hrvatskoj i dalje niže nego u europodručju.