Rast BDP-a u četvrtom kvartalu 2023. godine od 4,3 posto je vidno iznad očekivanja (HUP: 3,5 posto), a zabilježeno je i snažno ubrzanje rasta u odnosu na treći kvartal (2,8 posto godišnje). Pritom se gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta koncentrira u osobnoj potrošnji stanovništva i investicijama
Ubrzanje rasta osobne potrošnje na 5,3 posto godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta neto plaća od čak 9,0 posto u četvrtom kvartalu, što je značajno viša stopa od one zabilježene u trećem kvartalu (+6,2 posto), rasta zaposlenosti od oko 2,5 posto godišnje, ubrzanja potrošačkog kreditiranja (+10,0 posto godišnje) te povećanja inozemnih doznaka stanovništvu iz inozemstva. Rast investicija je pak pod dominantnim utjecajem rekordnog priljeva EU fondova procijenjenih na pet posto BDP-a, stoji u novim tjednim analizama HUP-a.
U četvrtom kvartalu je i dalje na djelu pogoršanje strukture rasta BDP-a s obzirom na pad robnog izvoza od -8,7 posto godišnje. To je direktna posljedica pada potražnje iz najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, ali i pogoršanja konkurentnosti domaćih tvrtki. Snažniji rast jediničnog troška rada te cijena električne energije za tvrtke koja je viša od prosjeka EU te sporiji pad cijena uvoznih proizvođačkih inputa u odnosu na prosjek EU pogađaju konkurentnost, kažu u HUP-u.
Među najpogođenijim izvoznim djelatnostima ističu se proizvodnja energenata (naftni derivati, električna energija), poljoprivreda, prerada drva, metalni proizvodi te električna oprema. Zbog snažnog pada robnog uvoza (-9,0posto godišnje) i očitog poboljšanja energetske bilance, neto izvoz bilježi solidan pozitivni doprinos. U četvrtom tromjesečju bilježimo vrlo skroman rast izvoza usluga (+0,9 posto), što s obzirom na snažan rast izvoza IT usluga upućuje na pad prihoda od turizma gdje se postojeći model s prevladavajućim kratkoročnim najmom te gostima niže, narušene kupovne moći suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.
U cijeloj prošloj godini BDP je rastao 2,8 posto, što nas je dovelo na 13,7 posto višu razinu BDP-a u odnosu na pred- pandemijsku 2019. godine po čemu je Hrvatska jedna od predvodnica na razini EU.
U periodu od 2019.-2023., najveću realnu stopu rasta bilježi robni izvoz od 28,1 posto, zatim izvoz usluga (+22,8 posto) te osobna potrošnja (+15,4 posto). Realni rast investicija (+7,8 posto) je skoro upola manji u odnosu na rast BDP-a, što u kombinaciji s ispodprosječnim udjelom tercijarno obrazovanog stanovništva (35,5 posto, EU 42,0posto), ispodprosječnim obrazovnim rezultatima na PISA testovima te gotovo dva puta nižim udjelom zaposlenih u nekom obliku dodatne edukacije (27,3 posto, EU 46,6 posto) ograničava potencijal rasta produktivnosti.
Nastavak snažnog rasta i u 2024. godini
Iz HUP-a kažu da će u 2024., Hrvatska će opet biti u klubu četiri članica Europske Unije s najvišom stopom rasta BDP-a od oko 2,5posto, ali i ponajvišom inflacijom (oko 3,5posto) prvenstveno zahvaljujući snažnoj fiskalnoj ekspanziji i robusnom tržištu rada uz realni rast plaća od oko 6posto u korist ubrzanja rasta potrošnje. Hrvatska pak sve više dijeli ekonomsku sudbinu euro područja na rubu recesije - na štetu robnog izvoza u prvoj polovici godine, a svjedočimo i odgođenom pogoršanju uvjeta financiranja nakon blagotvornog utjecaja ulaska u euro područje – na štetu privatnih investicija. Snažan poticaj rastu plaća koji snažno generira javni sektor – znatno iznad rasta produktivnosti – upućuje na daljnji rast jediničnog troška rada iznad prosjeka EU i na štetu konkurentnosti u odnosu na glavne vanjskotrgovinske partnere.
Privremeni zamašnjak agregatne potražnje će proći po povlačenju ‘investicijske plime’ podržane rekordnim prilivima iz EU fondova (povučeno 2,9 milijardi eura ili 53posto iz ukupne omotnice grantova teške 5,5 mlrd eura) od 2025. nadalje, a osobito od 2027. godine. S obzirom na procijenjen ispodprosječni rast produktivnosti po satu od 2024.-2028. od 1,9posto (prosjek CEE regije 2,6 posto), dizajneri ekonomskih politika moraju ‘baciti sve karte’ na jačanje konkurentnosti privatnih tvrtki van financijskog sektora. Unutarnju devalvaciju treba nastaviti kroz smanjenje ukupnog poreznog opterećenja i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava. Iako je porezni klin na osobni dohodak ispod prosjeka EU, valja primijetiti da je isti na bruto plaćama višima od 2,200 eura među najvišima u strukturno sličnoj CEE regiji pa je zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti i zaposlenosti stanovništva za Hrvatsku opravdanije hrabrije smanjenje poreza na rad, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta.
- HUP se zalaže za smanjenje razlike cijena energenata za poduzeća te kućanstva u sklopu budućeg dizajna tržišta električne energije – u korist konkurentnosti hrvatskih poduzeća. Daljnje otvaranje domaćeg tržišta električne energije uz razvoj konkurencije potaknuo bi ulaganja u inovacije na tržištu električne energije, umnožio projekte obnovljive energije, omogućilo niže cijene energenata te pouzdaniju i dostupniju opskrbu električnom energijom. Napokon, reforme na ponudbenoj strani ekonomije moraju biti fokusirane na daljnju fleksibilizaciju tržišta rada te tržišta proizvoda i usluga, usklađivanje potreba tržišta rada i obrazovanja uz ciljanu migracijsku politiku restrukturiranja državnih poduzeća, državne administracije te olakšavanja operativnih i financijskih uvjeta poslovanja - zaključuju iz HUP-a.