Aktualno, sedmo izdanje ‘Bijele knjige‘ (urednik Velimir Šonje) najambicioznija je analiza investicijske klime u Hrvatskoj od 2013., kad je Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) počelo objavljivati prikaze koji su upozoravali na ključne prepreke s kojima se susreću potencijalni strani investitori.
U tih desetak godina između ulaska u EU i završetka europskih integracija uvođenjem eura i pridruživanjem šengenskom području Hrvatska je postala drugačija, bolja država. A što se promijenilo u investicijskoj klimi? Mnogo i malo. Radna snaga bila je i onda u prvom planu, ali zbog radnih odnosa (i zahtjeva za njihovom fleksibilizacijom), a sad je glavni problem nedostatak radnika uz veliku pozornost obrazovanju. I porezni set znatno je drugačiji, s nizom predloženih olakšica, poticaja i povećanja neoporezivih primitaka, a kod PDV-a traži se jedinstvena stopa.
Traži se i smanjenje poreza na dobit s 18 na 15 posto. Što se tiče korupcije, u 2013. samo je spomenuta kao jedna od ključnih prepreka za inozemna ulaganja, a slična konstatacija ponavlja se i danas, ali bez konkretnih preporuka pravnoj državi, politici i pravosuđu. Autori su se, naime, orijentirali na dva ključna problema – radnu snagu i digitalizaciju javnog sektora.
Bilo bi zanimljivo simulirati kako bi Hrvatska izgledala kad se ispune sve 43 preporuke iz nove ‘Bijele knjige‘: što bi se dogodilo s proizvodnjom, izvozom, uvozom, proračunom, BDP-om, zaposlenošću, plaćama, standardom… Strana ulaganja sigurno bi se povećala, pa time i vanjskotrgovinska razmjena. Iz FICC-a naglašavaju da strane tvrtke u Hrvatskoj imaju veće prihode, višu produktivnost, bolje plaće, veći udjel u izvozu. To ilustriraju i podaci iz Liderove publikacije ‘1000 najvećih‘. Među njima je 426 kompanija koje vlasnički kontroliraju stranci i one su u 2022. s 38 posto zaposlenih ostvarile 48 posto prihoda, iskazale 61 posto dobiti i zaslužne su za 55 posto izvoza. No treba reći da su to još veći uvoznici, odgovorni za 64 posto uvoza.
U ‘Bijeloj knjizi‘ spominje se mali udjel industrijskih FDI-ja, ali uz opravdanje da se odlični rezultati mogu postići i s visokim udjelom FDI-ja u uslužnom sektoru, ‘uz uvjet da je izvozno orijentiran‘. I tu je kvaka cijele priče, koju otkriva drugi naglasak iz publikacije, prema kojem su glavni sektori dolaznih investicija financije, telekomunikacije, trgovina, nekretnine i industrija, koja je zapravo jedina izvozno orijentirana. I zato bi trebalo uzeti u obzir prvu od 43 ovogodišnje preporuke, koja se zalaže za aktivnije privlačenje ključnih investicija, što se odnosi na ciljano privlačenje i poticanje ulaganja u poduzeća s visokom dodanom vrijednošću po zaposlenom, koja iznosom i učincima na rast izvoza, širenje znanja i lanaca nabave donose potencijal transformacije cjelokupne gospodarske strukture. To bi pridonijelo novom srednjoročnom cilju, koji je istaknuo Šonje na predstavljanju ‘Bijele knjige‘: dostizanje životnog standarda od 90 posto prosjeka EU-a. Nakon toga, naime, država postaje privlačna i može ostvarivati pozitivan migracijski saldo.
43 FICC-ove preporuke
- Aktivnije privlačiti ključne investicije
- Mobilizacija dodatnog rada osnaženog boljim obrazovanjem
- Povećanje potražnje za mladim radnicima
- Poticaji za sudjelovanje poduzeća u dualnom modelu obrazovanja
- Povećanje javnih ulaganja i poticaja za privatna ulaganja u vrtiće i predškolske obrazovne programe
- Poticaji za osobni razvoj mladih zaposlenika i njihovih obitelji
- Javna ulaganja i poticaji za privatna ulaganja u zdravstvenu i socijalnu skrb zbog posrednog učinka na povećanje stope zaposlenosti žena zrele dobi
- Zaoštravanje uvjeta za prijevremenu mirovinu
- Poticanje cjeloživotnog obrazovanja (poreznim poticajima poduzećima)
- Proširenje poreznih olakšica poslodavcu za plaćanje polica dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja radnika
- Poticanje cjeloživotnog obrazovanja (individualnim poreznim olakšicama)
- Poticanje zapošljavanja umirovljenika
- Poticanje zapošljavanja povratnika
- Poticanje zapošljavanja stranih eksperata
- Privlačenje iskusnih poduzetnika-investitora, fizičkih osoba
- Ujednačenje postupaka zapošljavanja stranih radnika
- Skraćenje petogodišnjeg razdoblja u kojem se radna dozvola za stranog radnika veže uz poslodavca na tri godine
- Unaprjeđenje institucionalne koordinacije radi pospješivanja kulturne integracije stranih radnika
- Hitna primjena OECD-ovih načela upravljanja državnim poduzećima
- Povećanje fleksibilnosti poreznih olakšica za poduzeća za obrazovanje
- Modernizacija obrazovanja uza sustavnu kampanju usmjerenu na poticanje potražnje za visokim obrazovanjem radi bržeg povećanja udjela visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji
- Internacionalizacija programa na hrvatskim sveučilištima
- Povećanje stope porezno priznatog odbitka za donacije obrazovnim institucijama
- Poticanje privatnih investicija u sektoru obrazovanja
- Izjednačenje poreznih olakšica za obrazovanje za sva poduzeća neovisno o veličini, ukidanje razlikovanja općih i posebnih programa i povećanje stopa porezno priznatih rashoda za obrazovanje na minimalno 100%
- Poticaji za ulaganja poduzeća u digitalizaciju i R&D
- Poticaji za ulaganja u mrežu ultrabrzog interneta
- Prioritetan razvoj usluga e-Vlade za poduzeća
- Povećanje udjela poslovnih izdataka za R&D na 1,5% BDP-a
- Dostizanje 25. mjesta na svijetu prema usporedivim međunarodnim pokazateljima kvalitete regulacije i poslovnog okružja do 2028. godine
- Široka primjena načela regulativnoga kontinuiteta
- Jačanje kapaciteta MINGOR-ova Sektora za konkurentnost
- Uspostava nacionalne koordinacije za bolju regulaciju za inovacije i rast i uključivanje prijedloga u Nacionalni akcijski plan
- Smanjenje stope poreza na dobit s 18 na 15 posto
- Široka primjena ubrzane amortizacije i uvećana poreznog priznavanja rashoda
- Privremeno kaskadno (ovisno o visini plaće) umanjenje stopa socijalnih doprinosa za novootvorena visokoplaćena radna mjesta
- Oporezivanje dodjele dionica i udjela radnicima stopom koja se primjenjuje na dohotke od kapitala
- Uvođenje kvalitativnih elemenata u ocjenu investicijskih programa
- Uspostava regionalne koordinacije za investicije
- Razvoj partnerske mreže za potporu i promociju investicija
- Modernizacija stranice ‘Invest Croatia‘
- Osiguranje adekvatnog proračuna, stručnih kapaciteta i sustava nagrađivanja djelatnika
- Pokretanje nacionalne koordinacije za bolju regulaciju i investicije