Cijene burzovnih roba pod pritiskom jer slabi podaci o proizvodnji u velikim gospodarstvima zasjenjuju optimizam

Ulazimo u zadnji tjedan kolovoza, tjedan u kojem će tržište pratiti nekoliko važnih faktora koji će utjecati na kretanje cijene burzovnih roba u danima pred nama. To uključuje praćenje proširenih vremenskih prognoza, tokove žitarica iz regije Crnog mora, razine vodostaja ključnih rijeka, raspoloženje na kineskom tržištu te željno očekivano izvješće o poslovima u nefarmskom sektoru koje će biti objavljeno ovog petka.

 

Ipak, glavni market moveri su i dalje makroekonomija i geopolitika. Cijene roba su pod pritiskom jer slabi podaci o proizvodnji u velikim gospodarstvima zasjenjuju optimizam. Što se tiče nekih generalnih pokazatelja, dolarski indeks DXY iznad 104 boda (na najvišem nivou u posljednja dva mjeseca, a oporavak dolara u odnosu na euro je značajan i daje potporu europskim poljoprivrednim proizvodima, S&P 500 indeks iznad razine od 4.400 bodova, a indeks straha VIX pao je na 15. Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) je u novom tjednu iznad 585 bodova, a Bloomberg Commodity Index (BCI) je iznad 105 bodova.

 

Korporacijski stečajevi rastu u 2023. u SAD-u i imaju najbrži porast od 2010., isključujući godinu pandemije. Razlog za ovo povećanje može se pronaći u napuhanim bilancama te u ukupno 11 povećanja kamatnih stopa koja su započela prošle godine. Konkretno, industrijski sektori doživjeli su najviše bankrota zbog svojih povijesno visokih razina duga.

 

S druge strane Atlantika, prema podacima Eurostata, poslovni neuspjesi u eurozoni porasli su za 8,4 posto u travnju, svibnju i lipnju. Za to su ponajviše krivi stagnacija gospodarstva i kraj pomoći iz doba pandemije. Istodobno, registracije novih tvrtki pale su za 0,6 posto, dijelom i zbog američkih poticaja za "zelenu ekonomiju" koji su privukli kapital iz Europe u SAD. Porastom stečajeva pogođeni su svi gospodarski sektori, no najviše su pogođeni restorani, hoteli i prijevozničke tvrtke.

 

Najviše bankrota zabilježile su baltičke države Estonija, Latvija i Litva čija su gospodarstva bila usko povezana s gospodarstvima Ukrajine i Rusije, a rat ih je bacio u krizu. U kontinentalnoj Europi, Mađarska bilježi porast stečajeva od 41 posto u odnosu na prethodnu godinu, najviše u regiji. Njemačka bilježi rast od 24 posto.

 

Počevši od 2024. šest zemalja pridružit će se skupini BRICS-a čiji je samit prošlog tjedna završio u Johannesburgu. To su Saudijska Arabija, Argentina, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija i Iran, a njihovim ulaskom BRICS bi globalno predstavljao 36 posto svjetskog BDP-a i 47 posto stanovništva.

 

Kineska vlada i dalje puno priča o poticanju gospodarstva, svjesni da trenutna situacija nije povoljna za njih, ali se za sada malo od toga provodi u djelo. Hoće li Kina napraviti neke promjene u svome narativu kako bi fokus građana bio negdje drugdje? Zbog svega, potražnja sirove nafte u Kini i Indiji ostaje upitna.

Američki FED i monetarna politika i dalje su vruća tema u makroekonomskom svijetu, uz glavno pitanje kada ćemo vidjeti zaokret? Trgovci i tržište željeli su to vidjeti proteklih godinu dana, ali bili su potpuno u krivu. Inflacija je i dalje uporna, a predsjednik FED-a Jerome Powell i dalje ostaje pri tvrdom stavu da je potrebno obaviti još mnogo posla.

 

Trenutno viđenje situacije FED-a možda se najbolje može opisati stavom radije bismo griješili na strani držanja previsokih kamata predugo vremena, nego da prerano smanjimo kamatne stope. Dakle cilj je inflacija ispod dva posto pod svaku cijenu. Bilo kakav rast cijene burzovnih roba, posebice nafte i energije samo može pojačati inflatorni pritisak, a time i utjecati na politiku centralnih banaka u kratkom roku.

 

Na svjetskim su tržištima cijene nafte blago pale i prošlog tjedna, drugog zaredom, jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, zbog čega slabi i potražnja za crnim zlatom. Na londonskom je tržištu cijena barela prošlog tjedna skliznula 0,4 posto, na ispod 85 $/bbl, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na ispod 80 $/bbl. Pored toga, jačanje američkog dolara čini naftu skupljom za kupce u drugim valutama te tako smanjuje potražnju.

 

S druge strane, podršku cijenama pruža smanjenje ponude nafte na globalnom tržištu. Pad zaliha nafte i smanjenje opskrbe iz zemalja članica OPEC+ također su održali podršku tržištu. S druge strane, izgledi za ublažavanje sankcija Iranu i Venezueli pobudili su nadu da bi dodatne zalihe sirove nafte mogle stići na tržište. 

 

Morgan Stanley očekuje da će ponuda sirove nafte padati u ostatku godine, ali za 2024. predviđaju i sporiju potražnju, što će rezultirati prekomjernom ponudom početkom sljedeće godine. Zbog svega toga će se cijene nafte, čini se, i dalje kretati u vrlo uskom rasponu.

 

Terminske cijene europskog prirodnog plina na početku novog tjedna su prešle granicu od 35 €/MWh, brišući gubitke iz prošlog tjedna usred obnovljene zabrinutosti oko manje ponude. Planirano održavanje na norveškom polju Troll dovelo je dnevne protoke iz zemlje do najniže razine u jednoj godini, dok će se morati obaviti radovi neizvjesnog trajanja na poljima koja povezuju plin s Velikom Britanijom.

 

Osim toga, radnici u Chevronovim LNG postrojenjima Gorgon i Wheatstone u Australiji glasovali su za štrajkove pod vodstvom sindikata ako se smatraju potrebnim, unatoč tekućim pregovorima da se izbjegnu zastoji. Iako Europa ne uvozi značajne količine LNG-a iz Australije, rast cijena odražava povećanu konkurenciju s azijskim državama za opskrbu LNG-om.

 

S druge strane, Woodside Energy Group postigla je preliminarni dogovor sa svojim radnicima. Također ograničavajući pad, europska skladišta plina trenutno su puna preko 90 posto, što je najviše zabilježeno za ovo doba godine, što omogućuje TTF futuresima da ostanu ispod naviše razine u zadnja četiri mjeseca od 43 €/MWh ostvarene 22. kolovoza.

Kod žitarica nejveći faktor geopolitika

Futuresi žitarica na CBOT-u tijekom prošlog tjedna pali, kukuruza za 1,22 posto, a pšenice 2,97 posto, dok su soje porasli za 2,48 posto. Trenutno su ugovorima za prosinac pšenice trguje po 6,2$/bu, a kukuruza oko 5 $/bu, dok se ugovorima studeni za soju trguje na razini od oko 14 $/bu. Na MATIF-u pšenica prosinac oko 240 €/t, a kukuruz studeni 215 €/t. Kod žitarica najvažniji faktor je geopolitika, dok je kod soje to vrijeme u SAD-u.

 

Budući da nema novih negativnih vijesti iz Crnog mora te na prisutnost nosača zrakoplova USS Gerald Ford u blizini obale Anatolije, koji potencijalno jamči siguran pomorski promet, ne čudi pad cijene pšenice koja je generalno dobro rodila u Europi, dok su procjene uroda u Ukrajini i Rusiji veće nego su to prvotno bile. Iznimka je visokoproteinska pšenica, gdje loša europska žetva stvara dodatnu potražnju.

 

Kod kukuruza, obzirom da se očekuje vrlo dobar urod na cijeloj sjevernoj hemisferi, znatno veći nego prošlogodišnji, cijene su također pod pritiskom. Ipak, potrebno je vrlo malo da se situacija promijeni (ako zbog napada na izvozne luke Ukrajine/Rusije dođe do blokade izvoza roba iz Crnog mora) i zato je velika uloga geopolitike na žitarica.

 

Generalno, kod žitarica je potencijal dodatnog pada cijene znatno manji nego potencijal rasta. Kod soje, ekstremne vrućine koje utječu na usjeve u delikatnoj fazi cvatnje, bude strah od smanjenja prinosa u SAD-u. Procjenjuje se da će vrijeme u SAD-u biti vruće i suho do kraja idućeg tjedna, stoga ne čudi da cijena soje trenutno na burzi raste.

 

Ako pogledamo samo EU, MARS procjenjuje prinose za usjev pšenice u 2023. na 5,78 t/ha, a kukuruza na 7,45 t/ha. Procjena ukupne žetve pšenice kreće se oko 126,1 milijuna tona, a kukuruza 61,7 milijuna tona. Što se tiče vremena, hladni i vlažni izgledi za rujan mogli bi usporiti aktivnosti oko žetve, odnosno sadnje usjeva.

 

Zlato se stabiliziralo na razini od oko 1.915 $/t.oz na početku tjedna jer su ulagači nastavili vagati govor predsjednika FED-a Powella u Jackson Holeu, dok čekaju više američkih ekonomskih podataka ovog tjedna koji će usmjeriti politiku FED-a u kratkom roku.

 

Terminske cijene bakra porasle su iznad praga od 3,75 $/lbs potaknuto političkim mjerama usmjerenim na podupiranje kolebljivog gospodarskog oporavka Kine, zajedno s naznakama sve veće potražnje s kineskog tržišta.

 

Odobrenje Pekinga za 12 provincija i regija da izdaju 1,5 trilijuna juana obveznica za posebno financiranje spremno je povećati financiranje građevinskih i infrastrukturnih pothvata. Štoviše, smanjenje kamatnih stopa koje je orkestrirala Narodna banka Kine, zajedno s postupnim oživljavanjem domaće potražnje, također je pružilo određenu podršku.