Biznis i politika
StoryEditor

Cijene burzovnih roba rastu, prednjači nafta

30. Siječanj 2024.
  • Proteklog tjedna hedge fondovi bili neto kupci agri futures na tjednoj razini prvi put još od kraja studenog
  • Američka tržišta dionica kreću oko rekordnih razina, dok je u Kini situacija obrnuta
  • Cijena litija pala je više od 80 posto tijekom prošle godine, na 13.200 $/t, najnižu razinu od 2020.
Nakon dugo tjedana, iza nas je tjedan u kojem je cijena većine burzovnih roba porasla. Prvenstveno se to odnosi na sektor energije i naftu koja je na najvišim razinama u zadnjih osam tjedana, uz izuzetak ugljena te na većinu industrijskih i plemenitih metala i soft agri robe. Obzirom na vanjske faktore kojima su trenutno tržišta izložena, ne čudi taj bullish pritisak na cijene koji proizlazi prvenstveno iz geopolitičkog rizika. Pitanje je samo, je li ovo posljedica uzimanja profita na svojim pozicijama na burzama od strane fondova i špekulanata ili smo možda vidjeli dno za pojedine robe za ovu sezonu.
 
Tako su proteklog tjedna hedge fondovi bili neto kupci agri futures na tjednoj razini prvi put još od kraja studenog, a sve zbog činjenice da su u međuvremenu cijene dosta pale i trenutna razina se čini kao niska i prilika za kupnju i ulazak u long poziciju, mješovito vrijeme u Južnoj Americi, rast cijena sirove nafte, poticaji Kine za oživljavanje i rast svog gospodarstva.
 
Što se tiče tjedna koji je započeo, čeka nas nova runda sastanka američkog FED-a koja završava u srijedu nakon čega će tržište ponovno analizirati moguće poteze centralnih banaka u mjesecima pred nama, špekulirajući oko trenutka kada će započeti ciklus smanjenja kamatnih stopa.
 
Geopolitika, rat u Ukrajini, kriza na Bliskom Istoku, Tajvan, Kina i ostala žarišta u svijetu su i dalje tu oko nas, nažalost. Od svega nabrojanog, najveći je fokus trenutno na Crveno more. Sve više brodova ga počinje izbjegavati i koriste alternativnu skuplju rutu oko Afrike. Strahovi su malo popustili u petak nakon što je Kina zatražila od Irana da im pomogne u obuzdavanju napada na brodove, koji štete kineskoj trgovini s Europom i regijom Crnog mora, ali još uvijek postoje napadi/rizik.
 
Kineska moć je u tome što je kupila više od 90 posto iranskog izvoza sirove nafte u 2023. Sada čekamo da vidimo hoće li Iran djelovati kako bi obuzdao agresivnost hutista prema brodarskim interesima ili ne. Rast neizvjesnosti u tom kontekstu mogao biti imati negativan utjecaj na inflaciju, koja bi ponovno mogla postati tema broj jedan.
 
BDP SAD-a porastao je za 3,3 posto u zadnjem kvartalu (manje nego 4,9 posto u trećem kvartalu, ali više od procjena koje su bile oko dva posto). To je potaknulo optimizam na financijskim tržištima pa se posljedično američka tržišta dionica kreću oko rekordnih razina, dok je u Kini situacija obrnuta. Novi poticaji za tamošnje gospodarstvo, u obliku smanjenja zahtjeva za bankovne rezerve za 50 baznih bodova, otvara mogućnost da se u gospodarstvo ubrizga dodatnih 140 milijardi dolara likvidnosti. Pitanje inflacije u Kini još očito nije došlo na dnevni red. Tijekom proteklih 14 mjeseci kineske rezerve zlata porasle su za 287 tm. Jednostavnim rječnikom rečeno, prodaju FIAT valutu, a kupuju zlato.
 
Istodobno s druge strane Pacifika, godišnje kamate na državni dug SAD-a dosegle su 731 milijardi dolara, što je iznos koji premašuje zajedničku neto imovinu milijardera Jeffa Bezosa, Marka Cubana, Raya Dalia, Billa Gatesa, Kena Griffina, Elona Muska, Georgea Sorosa i Marka Zuckerberga zajedno.
 
A što je s Europom? U skladu s očekivanjima, ECB je potvrdio cijenu novca uz priznanje usporavanja inflacije koje je trenutno u tijeku. Unatoč pokušajima ECB-a da promijeni očekivanja monetarne politike, oklade na rezove jačaju na tržištu novca: vjerojatnost pomaka za četvrtinu boda u travnju sada premašuje 80 posto i predviđanjima za rezove od 140 baznih bodova ove godine. Lagarde je govorila o negativnim rizicima za rast i rastućim rizicima za inflaciju, jasno dajući do znanja da većina čelnika središnjih banaka vjeruje da je preuranjeno govoriti o smanjenju kamatnih stopa.

Rast američkog gospodarstva

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle drugi tjedan za redom. Na Brentu je cijena barela porasla za više od šest posto proteklog tjedna, a u novi tjedan ulazimo na razini od oko 82 $/bbl. Sličan rast i na američkom tržištu, a na početku novog tjedna cijena je oko 77 $/bbl. To znači da je cijena probila višetjednu gornju granicu unutar koje se kretala, od 80 $/bbl Brent, odnosno 75 $/bbl WTI. Vidjet ćemo hoće li se u tjednu pred nama vratiti natrag ili će postaviti nove razine unutar kojih će se kretati u narednim tjednima.
 
Skok cijena na najviše razine u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se, među ostalim, podacima o snažnijem nego što se očekivalo rastu američkog gospodarstva, što je vjetar u leđa na strani potražnje. Isto se očekuje i od novih mjera Kine. Podršku cijenama pruža i nastavak sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa, kao i situacija u Crvenom moru.
 
Terminske cijene europskog prirodnog plina  TTF na razini su od 28 €/MWh, blizu najniže razine u šest mjeseci dosegnute prošli tjedan, zbog velikih zaliha, blažih vremenskih uvjeta i manje potražnje. Europske zalihe plina popunjene su sa 73 posto, nadmašujući petogodišnji prosjek od 69 posto. Očekivanja o porastu temperature u Europi u nadolazećim tjednima dodatno smanjuju potražnju za grijanjem.
 
Posljedično, Europa bi mogla pristupiti proljeću s više od polovice raspoloživog kapaciteta podzemnog skladišta plina. Unatoč nedavnim napadima u Crvenom moru, Katar nastavlja izvoziti plin u Europu, a očekuje se da će razine izvoza malo premašiti one iz studenog i prosinca. I Rusija, odnosno Gazprom opskrbljuje Europu plinom u tranzitu kroz Ukrajinu u količini od 40,5 milijuna kubičnih metara dnevno.
 
Rusija plaća Ukrajini da svoje proizvode prodaje u EU, a EU posljedično financira Rusiju. Apsurd rata. SAD je počeo izvoziti plin tek 2016., a danas su među najvećim svjetskim izvoznicima plina, s porastom novih izvoznih terminala i cjevovoda koji se pojavljuju na obali Meksičkog zaljeva. Američki izvoz pomaže europskim zemljama u opskrbi i njenom udaljavanju od Rusije te pomaže zamijeniti ugljen, "prljavije" gorivo, kao izvor energije.

Tržište žitarica i dalje depresivno

Vrlo volatilan tjedan u agri svijetu. Na CBOT-u cijena pšenice bila je na putu da završi tjedan s gotovo tri posto rasta, dosežući najviše razine od prosinca. I cijena kukuruza trebala je imati rasti veći od jedan posto, također dosežući najviše razine od sredine prosinca, dok je soja bila na putu da završi tjedan s rastom od jedan posto, prvi nakon četiri tjedna pada cijene.
 
No u petak smo vidjeli medvjeđu oluju. Sve češći sukobi na Crvenom moru smanjili su promet poljoprivrednih proizvoda, od Mediterana do Azije, preko Sueza, na 2,2 milijuna tona u siječnju. Usporedbe radi, u prosincu smo bili na 6,6 milijuna tona, a prije 12 mjeseci bili smo na 6,4 milijuna tona. Gotovo tri-četiri milijuna tona crnomorskih poljoprivrednih proizvoda morat će se preprodati u Sredozemlju svaki mjesec. Dvije trećine od toga su žitarice za stočnu hranu, koje se konzumiraju uglavnom u EU. Europska poljoprivreda je u opasnosti. Čak i mirna klima u Južnoj Americi dodatno snižava cijene.
 
Tržište žitarica i dalje je depresivno, s većinom roba koje su u petak oštro pale na obje strane Atlantika. Na MATIF-u cijena kukuruza se malo promijenila u zadnja dva tjedna, krećući se između 186 € i 187,5 €/t za ugovor March 2024. U novom tjednu, očekuje se da kukuruz testira donju granicu od 185 €/t. Na razini tjedna, pšenica MATIF pretrpjela je najveći gubitak, s padom većim od 3 €/t, probila je donju granicu od 215 €/t. Konkurencija crnomorske pšenice i dalje dominira, spuštajući europske cijene u kontekstu nedostatka nove međunarodne potražnje.
 
Na CBOT-u na početku novog tjedna pšenica je ponovno pala ispod 6 $/bu. To znači da tehnički oporavak zabilježen tijekom prošlog tjedna nije naišao na dovoljnu temeljnu potporu na strani potražnje. Vrlo dobri izgledi za proizvodnju soje i kukuruza u Argentini i pritisak intenziviranja žetve soje u Brazilu utjecali su na cijene kukuruza i soje, pa je tako kukuruz pao na ispod 4,4 $/bu, a soja ispod 12 $/bu.
 
Zabrinutost vremenskim prilikama, sa sušom u Argentini i previše kiše u Brazilu, zaostala je. Trgovci na tržištu kukuruza i soje također su zabrinuti zbog daljnjeg pada broja svinja u Kini. Prema Ministarstvu poljoprivrede, ukupno stado će pasti za 4,1 posto tijekom 2023. na 434 milijuna grla, dok će stado krmača pasti za 5,7 posto tijekom 2023. na 41,4 milijuna grla.
 
Rudari litija smanjuju troškove i planove za proširenje proizvodnje nakon što je usporavanje potražnje u Kini za električnim vozilima srušilo cijenu metala za baterije. Cijena litija pala je više od 80 posto tijekom prošle godine, na 13.200 $/t, najnižu razinu od 2020., nakon što su prekomjerne razine ponude pogodile tržište.

 

 

 
27. travanj 2024 08:12