U pripremi je Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi koji će urediti plaće u javnom sektoru, ali i redefinirati sustav nagrađivanja i sankcioniranja djelatnika. Kako je ranije ove godine najavio ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, zakon, kojeg naziva najvećom reformom javne uprave, bi do ljeta trebao ući u saborsku proceduru.
Kako je objavio Jutarnji list, prema novom bi zakonu trebalo doći do povećanja plaća do 30 posto za one koje se ocijeni ‘izvrsnim‘, ali i do otkaza za one službenike u državnoj i javnoj službi koji ne zadovoljavaju nove kriterije. Najavljeno je i da više od 560 dodataka na plaću odlazi u zaborav, odnosno postaju koeficijenti u rasponu od 0,90 do 8 koji će biti definirani unutar 16 platnih razreda.
Dosadašnji sustav plaćanja uistinu je neodrživ, napredovati se ne može, a politički utjecaji su iznimno veliki pa nije ni čudo da plaće često ne odražavaju učinkovitost djelatnika. No prema svim bi najavama ovaj zakon trebao to promijeniti.
Uvodi se sustav nagrađivanja
– Intencija je da kroz novi zakon uvedemo sustav platnih razreda, da tih ukupno 3000 različitih radnih mjesta svedemo na nešto malo manje od 600, da se reguliraju pitanja dodataka – rekao je Malenica ranije ove godine.
Platni razredi sastoje se, piše Jutarnji, od koeficijenata radnih mjesta na kojima se obavljaju poslovi iste ili slične razine složenosti. Za svaki platni razred bit će utvrđeni minimalni i maksimalni koeficijenti koji će se utvrditi uredbom, a koju bi Vlada trebala donijeti u roku od šest mjeseci nakon stupanja zakona na snagu.
Za razliku od postojećih, budući će koeficijenti navodno biti odraz i drugih kriterija, a ne samo složenosti poslova. Tu bi se onda gledalo znanje, odgovornost i utjecaj na donošenje odluka, suradnja unutar organizacije i s vanjskim dionicima te rukovodstvo.
Novi će zakon donijeti i sustav nagrađivanja dobrih, odnosno kažnjavanje loših djelatnika. Djelatnike će se tu ocjenjivati sa šest (izvrstan), četiri (naročito uspješan) i dva (uspješan) boda, a oni koji budu loši dobivat će ocjene ‘zadovoljava‘ ili ‘ne zadovoljava‘ te ih se neće nagrađivati nikakvim bodovima, a uslijedit će i otkazi. Određeni broj bodova nosi i određeno povećanje plaće, no uvodi se navodno i ograničenje, pa će samo pet posto djelatnika moći biti ocijenjeno najvećom ocjenom, a 15 ‘naročito uspješnom‘ ocjenom. Vrednovanje učinka provodit će glavna osoba institucije, a kriterije će propisivati Vlada.
Drukčije će se, piše Jutarnji, definirati i osnovna plaća, koja će se računati kao umnožak koeficijenta i osnovice. Uvećanje od 0,5 posto po godini staža će se izdvajati i ostati dodatak, a dodatak za vjernost službi će se ukinuti.
Broj zaposlenika previsok
Novost je i da se uvodi isplata godišnjeg bonusa za najbolje, a dodaci na plaću dobivat će se i za završen poslijediplomski specijalistički studij, za policijsko zvanje, za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, za rad na programima i projektima te za posebne oblike organizacije rada.
Iako sve to u teoriji zvuči dobro, struka baš i ne polaže neke nade u novi zakon.
– Mi nemamo pojma kako će izgledati koeficijenti. Previše je tu nepoznanica da bismo mogli reći da je zakon dobar – rekla je glavna tajnica Matice hrvatskih sindikata Mirela Bojić za Jutarnji dodajući da su se puno puta opekli kako bi Vladi tek tako vjerovali na riječ.
I uistinu, novi zakon ostavlja previše upitnika u zraku, a radi se o temi koja je prisutna već više od 10 godina i o kojoj se intenzivno govori. Za komentar o zakonu i trenutnom stanju u javnom sektoru u Hrvatskoj Lider je upitao ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
– Mislim da postoji opće suglasje da je broj zaposlenika u ukupnom javnom sektoru u odnosu na privatni sektor previsok. To nas vodi prema konceptu neučinkovite državne ekonomije. Niti jedna vlada se nije usudila mijenjati te odnose. O produktivnosti zaposlenika u javnom sektoru se puno govorilo, puno se pisalo i poznato je da je produktivnost rada vrlo niska i da je jedna od najnižih u Europskoj uniji – izjavio je Novotny.
Kako je rekao, sada je pravo vrijeme da Vlada pokrene dublje korjenite promjene u javnom sektoru, a upravo je pandemija pokazala da se može relativno dobro i brzo digitalizirati cijeli niz javnih usluga i time smanjiti broj djelatnika i povećati plaće onima koji su produktivniji.
– Mislim da je to jedna tema koja zavrjeđuje ozbiljan konsenzus u javnom prostoru i među političkim akterima, a hoće li se to dogoditi, ne vjerujem. Za sada takve političke volje nema – zaključio je analitičar.
Po pitanju koncepta vrednovanja rada, Novotny smatra da se radi o subjektivnoj komponenti koja nema nikakvog smisla.
Do sada samo promjene kozmetičke naravi
– Uvijek ćete stvoriti krugove koji se međusobno dobro ocjenjuju. Taj koncept ne valja. Ja ne poznajem niti jedan takav koncept u nekoj zemlji Europske unije – rekao je Novotny dajući za primjer Njemačku koja je sustavno radila na podizanju produktivnosti javnog sektora, prije svega digitalizacije, po pojedinim pokrajinama.
Najveće je europsko gospodarstvo to provelo kroz smanjenje radnog vremena s 40 sati na 30. Digitalizacija je, navodi, smanjila potrebu za interakcijom građana ili poduzetnika s, recimo, poreznom upravom, i to uz gotovo nepostojeći socijalni trošak. Kod nas je, smatra, problem što postoji prevelika bojazan od gubitka vlasti zbog reformi.
– Vi morate platiti pošteni rad pošteno i to će se morati učiniti, ne samo u državi nego i u privatnom sektoru, a to znači da će se morati smanjiti broj onih koji rade. To je kao kod banaka koje su prve krenule s digitalizacijom, pa sad vidimo da se u maloprodaji povećava broj samoposlužnih blagajni, smanjuje se broj blagajnica koje će za deset godina nestati potpuno. Tako će nestati čitav niz poslova u državnom sektoru koji pripadaju prošlosti, ali će se stvoriti velik broj radnih mjesta koji pripadaju i tu nema toliko velikog socijalnog troška. Danas imamo u privatnom sektoru potrebu za sto tisuća ljudi koje ne možemo naći, a javni sektor ima toliko viška, možda čak i više – objašnjava Novotny.
Ipak, novi se zakon predugo čekao, a trenutno je uvjet za dobivanje tranše od 700 milijuna eura iz Europske unije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, no kako smatra Novotny, Vlada je kroz NPOO prezentirala Europskoj komisiji čitav niz promjena koje su manje ili više bile kozmetičke naravi.
– Nisu to bile radikalne, dublje, strukturne promjene. Ne postoji volja niti u jednom političkom kampu, ni sa lijeve ni sa desne strane za neke ozbiljnije promjene – zaključuje analitičar.
Prvo čitanje zakona očekuje se prije ljetne stanke Sabora, a kako će se on provesti tek ostaje za vidjeti.